U ovoj godini u zemljama regije očekuje se poskupljenje registracije vozila, cestarina, ugostiteljskih usluga, goriva i cigareta, ali cijene životnih namirnica ne bi trebale rasti, navode sindikati i udruženja za zaštitu potrošača.

U Hrvatskoj se u okviru porezne reforme prvobitno najavljivalo poskupljenje kruha, mlijeka, struje i knjiga, ali se zbog pritiska javnosti od toga odustalo.

Ipak, građane ove zemlje, osim goriva, očekuju i skuplje cijene automobila, dok će oni u Srbiji plaćati veće cestarine, a u BiH registraciju vozila.

“U BiH, bar prema riječima samih trgovaca, poskupljenja su tiha i stalna. Skoro svakodnevno cijene se mijenjaju i povećavaju po pet, 10 ili 15 feninga. Međutim, mi ne očekujemo da će biti poskupljenja potrošačkih roba. Cijene električne energije mogle bi neznatno rasti za krajnje potrošače, ali za poslovni sektor će sigurno padati, a računajući i akcize na energente, naftne derivate, cijene benzina i drugih derivata neće preći nivo cijena koji smo imali u 2014. godini”, objašnjava predsjednica Udruženja građana „Klub potrošača“ Gordana Bulić, dodajući da ne očekuje ni povećanje cijena šećera i kafe, kako se ranije najavljivalo.

I u susjednoj Srbiji građane ne očekuju udar po džepu kada su u pitanju životne namirnice, kažu iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

“Tu nema nekog pomjeranja niti ih očekujemo, jer se radi o borbi trgovaca za svaki dinar, dolazi sve više konkurencije i trgovci su sve više svjesni toga da potrošači nemaju dovoljno novca da tako lako plaćaju te velike marže, jer mnogi proizvodi su mnogo jeftiniji kada odete negde vani nego što su u Srbiji. Čini mi se da se ono razdoblje visokih marži polako gasi u Srbiji, da polako dolazimo na neke razumne cijene”, ističe Goran Papović, predsjednik ove organizacije.

Više cijene ugostiteljskih usluga

S druge strane, u sve tri zemlje cigarete i duhanski proizvodi poskupjet će zbog uvođenja trošarinskih opterećenja.

Hrvatsku vjerojatno očekuju i više cijene ugostiteljskih usluga, zbog povećanja stope PDV-a u ovom sektoru, javlja Al Jazeera.

“Što se tiče ugostiteljstva, tu je povećana stopa PDV-a sa 13 na 25 posto. Vjerojatno će cijene ugostiteljskih usluga porasti, možda kava, hrana… Neće poskupjeti kava za njih koji dobavljaju, nego za goste, pretpostavljamo da će ugostitelji ‘prevaliti’ PDV na krajnjeg kupca. Kada je bilo smanjenje PDV-a prije par godina, tada nisu pale cijene, ali sada se bojimo da će se dogoditi suprotno, kada izmjene stupe na snagu u siječnju”, kaže Katarina Litva, gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.

“Očekujemo poskupljenje cigareta i duhanskih proizvoda, otkako smo u Europskoj uniji stalno se povećavaju trošarine. Nedavno je bila ta porezna reforma i to kreće od 2017, ima tu dosta kategorija, recimo, u poljoprivredi su spustili stope PDV-a. Bilo je jedno vrijeme i da će mlijeko i kruh biti skuplji, kao i knjige, udžbenici i struja, ali se pod pritiskom javnosti od toga odustalo”, dodaje.

Zbog rasta cijena goriva u Hrvatskoj, koje iznose gotovo deset kuna po litri, sve više građana odlazi na benzinske crpke u Bosni i Hercegovini.

Hrvatske građane, osim goriva, očekuju i skuplje cijene i novih i polovnih automobila. Vlada je u okviru porezne reforme izmijenila i zakon kojim se obračunavaju trošarine na vozila.

Vlasti uvjeravaju da će se na taj način poticati kupovina ekoloških vozila, međutim, trgovci su izračunali da će najprodavanija vozila srednje klase poskupiti za nekoliko stotina, a luksuzna i nekoliko tisuća eura.

Skuplje putarine i registracija vozila

U BiH se planira i viša cijena registracije za starija vozila i uvođenje eko-testa čime će registracija vozila porasti za tridesetak maraka (15 eura).

“Sasvim sigurno da starija vozila više doprinose zagađenju zraka i tla, i svakako se moraju uvesti neke mjere ‘destimulacije’ korištenja loših i neispravnih vozila. Samo što i ova mjera najviše pogađa najsiromašnije građane koji sebi ne mogu osigurati bolje, kvalitetnije i novije automobile, a troškovi gradskog prevoza su dosta visoki, posebno ako se auto koristi za prevoz djece u školu, ili prevoz na posao, i to posebno ako ljudi rade u smjenama kada i nema gradskog prevoza. Naravno, veliko je pitanje šta će vlasti uraditi na ‘prečišćavanju zraka’ od ovako prikupljenih novaca u proračun”, naglašava Bulić.

Vlada Srbije je odobrila poskupljenje cestarine za 10 posto, tako da će se one povećati do 6,5 eura.

“Mi smo spremni da kritiziramo svako poskupljenje, jer u ovoj krizi i jedan dinar je puno. Godinama ta cestarina nije poskupjela, ali postavlja se pitanje da li će to pratiti i redovno održavanje cesta”, kaže Papović.

Kako dodaje, prave socijalne karte u regiji ne postoje: “Svaki potrošač je socijalno biće, i vi imate želju da odete do kazališta, da popijete kavu, da kupite garderobu, auto, a mi možemo sa svojom plaćom da kupimo samo najosnovnije stvari i pokrijemo komunalije.”

Da plaće nisu u srazmjeru sa potrošačkom korpom i potrebama građana smatra i Bulić.

“Plaće su nepromijenjene godinama, mirovine se ne povećavaju i nesigurnost je uopće u njihovoj isplati, iako je značajan broj potrošačkih roba u BiH možda najjeftiniji u regiji – realno BiH je vrlo skupa zemlja za svoje građane. Većina građana, čak i preko 70 posto obitelji teško mogu kupiti i osnovnu potrošačku korpu – samo ono što im je nophodno za prehranu.”

U posebno teškoj situaciji su umirovljeničke obitelji i obitelji sa više djece u kojima je zaposlen jedan ili nijedan roditelj.

Kako kažu sugovornici Al Jazeere, sigurno je da mnogi građani u regiji od svoje plaće ne žive, nego preživljavaju, a svako poskupljenje predstavlja novi udarac za njih.