Projekt obnove Donjih mlinica u Peć Mlinima vraća život prostoru koji je stoljećima bio srce lokalnog gospodarstva i svakodnevnog života.

Na lokalitetu poznatom kao Donje mlinice, odnosno Šošića i Lekine mlinice, u Peć Mlinima, u tijeku je obnova jednog od najznačajnijih primjera tradicijske gospodarske arhitekture u ovom dijelu Hercegovine. Riječ je o kompleksu mlinica, stupa i pratećih objekata koji su kroz povijest imali ključnu ulogu u životu lokalnog stanovništva. Radi se o jedinom objektu očuvanom u izvornom obliku , što se tiče tehničkih rješenja i očuvanosti samih mlinova.

Mlinice kao temelj života kroz povijest

Nastanak mlinica na rijeci Tihaljini vezan je uz vrijeme kada su prirodni resursi, osobito voda, predstavljali osnovu opstanka i razvoja zajednice. Još u osmanskom razdoblju, a osobito kasnije kroz austro-ugarsku upravu, mlinice su bile neizostavan dio svakodnevnog života – mjesto gdje se mljelo žito, ali i okupljalo, razmjenjivalo vijesti i gradili društveni odnosi.

Donje mlinice, poznate i kao Šošića i Lekine mlinice, razvijale su se kao složen gospodarski kompleks. Jedan objekt s ukupno šest mlinova, pripadao je obiteljima Šošića (Vranješi), iz susjednog sela Puteševica, dok je drugi dio bio u vlasništvu obitelji Leka iz zaseoka Leke u Tihaljini. Osim mlinova, kompleks je uključivao stupe za obradu vune te brojne pomoćne objekte, čineći ga važnim gospodarskim središtem šireg područja.

Od zaborava do ponovne obnove

Tijekom druge polovice 20. stoljeća, razvojem industrije i promjenama načina života, tradicionalne mlinice postupno gube svoju prvotnu funkciju. Mnogi objekti bivaju napušteni i prepušteni propadanju, a s njima polako blijedi i sjećanje na način života koji su oblikovali.

Unatoč tome, potomci obitelji Šošića – danas raseljeni diljem Europe i svijeta, osobito u Republici Hrvatskoj – nisu zaboravili svoje korijene. Poznati kao radišni i uspješni ljudi u raznim profesijama, prije dvije godine pokrenuli su inicijativu za obnovu mlinica koje su othranile njihove pretke.

Prva faza radova obuhvatila je sanaciju i učvršćivanje kamenih zidova, dok je druga uključivala postavljanje novog krova, ulaznih vrata i uređenje okoliša. U planu su daljnji zahvati – sanacija dovodnog kanala, unutarnje uređenje mlinice te konačno stavljanje kompleksa u funkciju.

Ključni problem – nedostatak vode

Unatoč značajnom napretku, projekt se suočava s ozbiljnim izazovom. Naime, dovodni kanal koji je nekada napajao mlinice danas je bez dovoljne količine vode. Poseban problem predstavlja sudbina slapa Lepetinovac, jednog od najljepših slapova na rijeci, koji je u prošlosti miniran za potrebe rada hidroelektrane Elektroprivreda HZ HB.

Time je narušen prirodni vodni režim koji je stoljećima omogućavao rad mlinica i očuvanje cijelog sustava. Danas su pokretači obnove u fazi traženja rješenja u suradnji s nadležnim institucijama, s ciljem ponovne uspostave dotoka vode.

Baština kao prilika za budućnost

Obnova Donjih mlinica nije samo čin očuvanja prošlosti – ona predstavlja i značajan potencijal za razvoj turizma i lokalne zajednice. Uređeni kompleks mogao bi postati mjesto susreta tradicije i suvremenosti, privlačeći posjetitelje zainteresirane za kulturnu baštinu, prirodu i autentične priče.

Ovaj projekt ujedno je i snažna poruka o važnosti zajedništva i očuvanja identiteta.

„Zahvaljujemo svima koji su se odazvali pozivu za obnovu djedovine. Ovo nije samo obnova objekata, već i obnova veze s našim korijenima“, poručuju inicijatori.

Posušje.info/Ivica Vranješ