Na granicama s Hrvatskom uvodi se novi EU sustav EES, koji zamjenjuje pečatiranje putovnica biometrijskom kontrolom – uzimanjem otisaka prstiju i fotografije lica putnika iz trećih zemalja, uključujući BiH.

Ove nedjelje nemojte se iznenaditi ako tijekom putovanja prema Europskoj uniji na graničnom prijelazu s Republikom Hrvatskom primijetite da granični službenici susjedne nam zemlje od pojedinih vozača uzimaju otiske prstiju, kao i fotografiju lica, piše Večernji list BiH.

Nedjelja je upravo označena kao dan u kojem će s postupnom primjenom početi s radom novi informacijski sustav Europske unije nazvan Entry/Exit (EES), a koji donosi značajne promjene u smislu podizanja razine i brzine obrade podataka, sigurnosti, kao i doprinosa u borbi protiv krađa identiteta.

Uredba 2017/2226

Ipak, kako su nedavno potvrdili iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, sustav se ne primjenjuje na državljane Europske unije, bez obzira na mjesto prebivališta.

To znači da se EES neće primjenjivati na hrvatske državljane koji žive u Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji, već će oni i dalje prelaziti granicu uz predočenje putne isprave ili osobne iskaznice, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sustava.

U skladu s člankom 2. uredbe (EU) 2017/2226, sustav se, poruka je, ne primjenjuje na državljane Europske unije, bez obzira na mjesto prebivališta.

Što kaže MUP RH?

Mladen Bužančić, načelnik Sektora za granicu PU splitsko-dalmatinske, ovih je dana za HRT dodatno objasnio situaciju koja nas čeka ove nedjelje iz kuta hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini, naglasivši kako će se poduzimati aktivnosti u cilju izbjegavanja gužvi i zastoja.

Mi ćemo učiniti sve da ljudi, posebno hrvatski državljani i građani EU-a, imaju svoje zasebne trakove i da se uzimanje podataka ne reflektira na njihovo vrijeme čekanja, naglasio je Bužančić.

To je svakako rješenje koje je na značajnom broju graničnih prijelaza i tehnički izvedivo s obzirom na to da postoji više prometnih trakova koji se onda preraspodjelom poslova mogu prilagoditi tako da jedan od njih služi samo za državljane Europske unije.

Ipak, već je ranije u više navrata navedeno i kako će sustav s primjenom početi postupno, što je i razumljivo s obzirom na to da je potrebno vremena za prilagodbu novim pravilima.

Što donosi EES?

EES je novi informacijski sustav Europske unije kojim se zamjenjuje dosadašnja praksa “pečatiranja” putnih isprava. Njegovom primjenom automatski će se bilježiti osobni podaci, podaci o putnim ispravama te datumi i vremena ulaska ili izlaska državljana trećih zemalja, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine.

Prilikom prvog ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno Europsku uniju, od navedenih osoba prikupljat će se biometrijski podaci – otisci četiri prsta i fotografija lica – uz podatke iz putne isprave.

Ti će se podaci pohraniti u sustav i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se kod idućih prelazaka utvrđivanje dosjea provoditi usporedbom fotografije lica s postojećim dosjeom u sustavu, što će značajno ubrzati postupak granične kontrole i dodatno povećati razinu sigurnosti.

Drugim riječima, svaki idući prelazak od vozača neće tražiti proceduru davanja biometrije, a s obzirom na to da će puna primjena sustava početi tek od travnja, jasno je kako ne bi trebao imati negativnih posljedica tijekom iduće ljetne sezone.

Ipak, dio poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini strahuje kako bi početak primjene sustava mogao donijeti zastoje i kašnjenja u teretnom prometu.

Što donosi ETIAS?

S druge strane, krajem iduće godine za očekivati je još jednu novost na granicama jer se očekuje početak primjene sustava ETIAS koji će od državljana BiH i drugih zemalja koje su izuzete od viza tražiti potvrdu koja će se plaćati 20 eura, a koja će vrijediti tri godine ili do isteka putne isprave koju ste koristili u svojoj prijavi – ovisno o tome što nastupi prije.

Cilj: Sigurnije i učinkovitije granice

Oba sustava valja promatrati kroz prizmu nastojanja Europske unije da osnaži svoje granice, poveća razinu sigurnosti, kao i nadzora nad upravljanju migracijama te u konačnici spriječiti bilo kakvu zloupotrebu identiteta.

Europa ni na koji način ovime ne diže “zid” prema BiH i drugim zemljama koje su kandidati ili potencijalni kandidati za EU – upravo suprotno, Bruxelles je svjestan važnosti unaprjeđenja procesa integracija, a poglavito na jugoistoku Europe te nudi ruku suradnje s državama, tehničku i materijalnu pomoć, kao i postupno uvezivanje s tržištem Unije, prihvaćajući pravnu stečevinu.

Prvi stup Plana rasta ima fokus na sedam početnih prioritetnih područja: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje cestovnog prometa, integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integraciju u industrijske lance nabave.

Kao što je vidljivo, značajan dio prioritetnih područja upravo se vezuje uz tematiku prometa i uvezivanja s europskom tržištima, a to svakako od partnera traži i dodatan napor u provedbi reformi.

Uostalom, strateško opredjeljenje svih država jugoistoka Europe, pa tako i Bosne i Hercegovine, je što prije ispuniti preduvjete za punopravno članstvo u EU, čime će u cijelosti postati dio europske sigurnosne arhitekture.