Inflacija ruši rekorde, cijene hrane i grijanja divljaju. Da je stanje u Bosni i Hercegovini sve teže kada su u pitanju poskupljenja, govori i podatak da su osnovne životne namirnice iz dana u dan sve skuplje, piše Večernji list BiH.

Inflacija u BiH dosegnula je više od 17,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Loše prognoze

Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu, pa vlasti moraju žurno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

”Naša preporuka vlastima je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom, tako da su realne plaće u padu. Mnogo je ranjivih koji prolaze kroz teška vremena”, kazao je stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom sektoru, nego usmjeravanjem pomoći onima kojima je najviše potrebna.

Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala, bit će manji teret za javne financije, ustvrdio je predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini. Ekonomski stručnjaci, udruge potrošača, mediji i građani mjesecima su uzalud tražili, predlagali konkretna rješenja i očekivali da vlasti u BiH donesu mjere borbe protiv galopirajuće inflacije ili barem primijene ono što države Europe već mjesecima rade.

Posljedica pasivnosti je podatak da je Bosna i Hercegovina među najgorim državama u Europi i s najvišim postotkom inflacije u regiji. Upravo činjenica da su realne plaće u padu najviše zabrinjava građane koji sve teže preživljavaju. Inflacija je na kraju potpuno poništila redoviti rast plaća za 2022. godinu.

Ekonomist Faruk Hadžić upozorio je na dvije stvari još početkom ove godine. Prva je da će Federacija BiH napraviti povijesnu pogrešku ako dio rasta prikupljenih poreza zbog inflacije ne vrati gospodarstvu i radnicima kroz niže poreze i doprinose kako bi se zadržala razina bruto plaće, a povećala neto plaća.

Druga je da je s kolegom ekonomistom Admirom Čavalićem upozoravao kako, ako ne dođe do rasterećenja poslovanja i većih neto, a istih bruto plaća, možemo očekivati spiralni rast izdataka za plaće, koji će dalje dovesti do još većeg rasta cijena – inflacije.

”Posljednji statistički podaci to su, nažalost, potvrdili. Rast cijena doveo je do značajnijeg rasta troškova plaća, što je opet bio razlog za dodatno podizanje cijena. Ako želimo usporiti ova inflatorna kretanja, koja kao rak razaraju naše društvo i ekonomiju, potrebno je žurno provesti reformu poreznog sustava jer novca za takvu reformu ima. Kao što sam više puta od početka godine upozorio, što budemo dulje čekali, kasnije će biti sve bolnije i teže provesti nužne mjere”, navodi Hadžić na Facebooku.

Ovaj makroekonomski analitičar izradio je infografiku u kojoj se jasno vidi odnos plaća i inflacije posljednjih godina.

Poražavajući podaci

Od početka godine do danas potrošačka košarica skuplja je za čak 495,33 KM. Potrošačka košarica u rujnu iznosila je 2852,37 KM, od čega je samo za hranu četveročlana obitelj trebala izdvojiti 1245,77 KM ili 43,68 posto obiteljskog proračuna. U isto vrijeme prosječna neto plaća, koja je u siječnju iznosila 1043 KM, a u kolovozu, posljednjem mjesecu za koji Agencija za statistiku BiH ima podatke, 1145 KM, porasla je za 102 KM.

Rekordnoj godišnjoj inflaciji najviše doprinose poskupljenja hrane, prijevoza i energenata. Nije nam potrebna statistika da vidimo koliko novca damo za dvije vrećice prehrambenih namirnica u ovoj godini u odnosu na prethodnu.

Podaci za Federaciju ne ulijevaju optimizam, naprotiv, još više zabrinjavaju. Godišnja inflacija u listopadu u Federaciji BiH dosegnula je novi rekord i iznosila je 19,1 posto, objavio je Federalni zavod za statistiku. Inflaciju najviše potpiruju cijene hrane, usluga prijevoza te energenata.

Cijene hrane mjerene indeksom potrošačkih cijene veće su listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine za 27,4 posto, dok su cijene prijevoza uslijed poskupljenja naftnih prerađevina veće za 25 posto. Ipak, najveći rast cijena bilježi se u kategoriji električne energije, plina i drugih energenata, gdje godišnje poskupljenje iznosi 40,8 posto.

Stalni rast cijena, koji traje predugo, kao da je paralizirao građane koji i najave novih poskupljenja dočekuju ošamućeni poplavom sličnih vijesti i dosadašnjom borbom da prežive. Prosječna plaća građanima više nije dovoljna samo za hranu, a iz dana u dan sve je teže. Novca je u kućnim proračunima sve manje, a troškovi neumoljivo rastu.

Poskupljenja životnih namirnica, uz rast troškova grijanja, goriva, a moguće i struje, zimu će učiniti jako teškom za većinu građana, pogotovo nakon što su izbori prošli i dana obećanja zaboravljena.