Nedavno je Ustavni sud Federacije BiH osporio proceduru donošenja zakona kojim bi se izjednačila visina primanja osoba koje su do ožujka 2018. otišle u mirovinu.

Problem je nastao jer se bivšim braniteljima (vojnicima i policajcima) koji su do 1. ožujka 2018. otišli u mirovinu obračun za primanja računao po koeficijentu 1,8, piše Večernji list BiH.

Nakon toga vlasti su taj koeficijent smanjile na jedan, a prošle su godine donesene odredbe koje su djelomično trebale ispraviti tu razliku s koeficijentom 1,29 za obračun mirovina.

No, zakon nije stupio na snagu. Oko njegovih izmjena podijelile su se i braniteljske udruge, a protiv primjene bili su bivši premijer Fadil Novalić i ravnatelj Zavoda MIO te umirovljeničke udruge koje strahuju zbog stabilnosti mirovinskoga fonda.

Ustavni sud FBiH nedavno je odgodio primjenu, no nije razriješio problem pitanja diskriminacije nekadašnjih branitelja Hrvatskog vijeća obrane, odnosno sadašnjih pripadnika Oružanih snaga BiH, i policajaca koji su još u službi ili su umirovljeni do 2018. godine, s obzirom na to da ta vremenska razdjelnica znači razliku u visini mirovina od 500, 600 maraka, dok pak s druge strane procjene mirovinsko-invalidskog Zavoda govore kako bi usklađivanje mirovina moglo cijeli sustav dovesti u opasnost.

Naime, situacija je danas takva da svi oni koji su bili u službama s beneficiranim radnim stažom (policija, vojska…), a otišli su u mirovinu do 1. ožujka 2018., imaju gotovo dvostruko veće mirovine nego kolege koji su nakon toga datuma umirovljeni ili pak oni koji tek trebaju postati dio mirovinskog sustava. Čak iako su u pitanju obični vojnici ili pak časnici.

Tužba Ustavnom sudu

A, po procjenama, radi se o oko 2300 nekadašnjih branitelja koji su nepovoljnijem položaju u odnosu na bivše suborce. Do 2018. koeficijent za izračun tih mirovina iznosio je 1,8, dok je pak reformom iz 2018. koeficijent smanjen na 1, dok je pak u međuvremenu parlamentarnom inicijativom donesen zakon da koeficijent tim kategorijama iznosi 1,29.

To bi značilo kako bi njihova prosječna mirovina iznosila gotovo 1200 maraka. Taj je Zakon o usklađivanju mirovina ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH usvojen prošle godine po žurnome postupku.

Njegov predlagač u Domu naroda bio je izaslanik HDZ-a BiH Ivo Tadić nakon što ga je u istovjetnom obliku predložio Zijat Mušić iz SDA. Tadić je tvrdio kako se zakonom ispravlja nepravda jer su primjenom Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju isplaćene mirovine vojnim osiguranicima umirovljenim do 28. veljače 2018. godine drastično veće od mirovina njihovih kolega istog ranga umirovljenih od 1. ožujka te godine.

Ljudi u istom činu s istim brojem godina imaju dvostruko veće ili upola manje mirovine. Ovdje se išlo na to da se to pokuša uskladiti. Zapravo, dogodilo se da oni koji su otišli po važećem zakonu imaju veću mirovinu za 80% nego ovi koji danas idu. Za tih preostalih oko 2000, a to su sudionici Domovinskog rata koji će u sljedeće dvije-tri godine otići u mirovinu, izmijenio bi se koeficijent, nešto malo, kako bi se popravila mirovina, rekao je tada Tadić.

U međuvremenu je reagirao premijer Federacije BiH Fadil Novalić, koji je prigovorio na proceduru donošenja ovoga zakona. U Domu naroda se čak predlagalo da se donošenje zakona odgodi do konačne odluke Ustavnoga suda Federacije, no svejedno je taj prijedlog zakona došao na dnevni red. Iako je formalno usvojen, nije stupio na snagu.

Ustavni sud Federacije BiH ranije ove godine, odlučujući o zahtjevu bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića za ocjenu ustavnosti Zakona o izvanrednom usklađivanju mirovina ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH, donio je presudu kako taj akt nije u skladu s Ustavom ovoga entiteta.

Ustavni sud je u svom obrazloženju naveo da postupak njegova donošenja nije proveden u skladu s poslovnikom Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i poslovnikom o radu Doma naroda Parlamenta FBiH.

Nije meritum

Ustavni sud Federacije BiH nije ulazio u meritum samoga zakonskog rješenja, zbog čega će se ovo pitanje posve sigurno vrlo skoro ponovno isporučiti novom sazivu Vlade, ali i Parlamenta Federacije BiH.

A onda će vladajuće stranke morati dati odgovor kako postupiti u vezi s ovim problemom. Čak su se i stradalničke i braniteljske udruge podijelile oko ovoga pitanja, pa je dio podržao donošenje zakona, dok su druge pak smatrale kako ne treba usvojiti posebni koeficijent.

Na stranu vlasti stalo je i nekoliko umirovljeničkih udruga navodeći kako je prosječna mirovina 2,3 puta manja od iznosa s koeficijentom 1,29.

Još uvijek aktualni ravnatelj federalnog Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić rekao je kako ovaj Zavod nije ni počeo primjenjivati zakon, čekajući na odluku Ustavnoga suda.

Zakon od početka ne vrijedi jer se nije mogao provoditi. Zaključak o obustavi postupka odnosi se na korisnike koji su tužili redovitim sudovima i sudovi su potvrdili da je zaključak ispravan i da se pričeka odluka Ustavnog suda, rekao je nedavno Krnjić.