Krajnji rok za finalizaciju Reformskog plana kako bi Bosna i Hercegovina mogla sudjelovati u Planu rasta za Zapadni Balkan jest posljednji dan travnja, što omogućuje povlačenje više od dvije milijarde maraka investicija iz Europske unije.

Još nije poznato hoće li biti produženja roka za domaće vlasti kako bi ispunile svoj dio posla. Istodobno, Direkcija za europske integracije u našoj zemlji najavila je da je Bosna i Hercegovina započela prvu fazu priprema za pregovore s Europskom unijom.

Dokument koji izlaže konkretne reforme u Bosni i Hercegovini preduvjet je za sudjelovanje u Planu rasta za Zapadni Balkan. Sve zemlje već su dostavile taj strateški dokument, osim BiH. Rok je kraj travnja, a nepoštivanje istoga pokazalo bi da čak i ponuđeno nije moguće provesti zbog nesposobnosti ili namjerne opstrukcije vlasti u Bosni i Hercegovini. Naravno, posljedice bi najviše osjetili građani.

Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu, istaknuo je: “To će osjetiti cijelo društvo, ali to bi trebao biti poticaj društvu da traži dijalog i kompromis, jer su to osnovna pravila kompromisa, ponuditi nešto da biste dobili. Ključno pitanje je tko je kome što ponudio.”

Ono što je dogovoreno u izvještaju bit će poslano Europskoj komisiji, izjavila je Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, rekla je: “Poslat ćemo sve što je dogovoreno i usuglašeno Europskoj komisiji putem konsolidiranog izvještaja. Poslala sam pismo svim članovima radne skupine povjerenstva i upozorila ih, ali naravno, ne možete utjecati. Ustavna struktura Bosne i Hercegovine takva je da svatko ima pravo izraziti se i dostaviti određene primjedbe u vezi s njihovim nadležnostima.”

Što se tiče nemogućnosti usklađivanja reformi, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Staša Košarac, ranije je izjavio da određena pitanja unutar ustavne nadležnosti Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu biti prenesena na državnu razinu pod krinkom ambicija prema Europskoj uniji.

Ako BiH uspije povući dvije milijarde maraka, to može pomoći svim sektorima gospodarstva u Bosni i Hercegovini, utjecati na ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije i jaču vladavinu prava.