Otkupna cijena smilja ne bi smjela biti ispod 2,5 marke, ne isplati se

Nakon nekadašnje masovne proizvodnje duhana te sadašnje proizvodnje vinove loze, posljednjih godina se i na području općine Čitluk sve više uzgaja smilje,čije je aromatično ulje svjetska od strane svjetske farmaceutska industrija vrlo traženo, cijenjeno i dobro plaćeno.

Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine međutim, nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas za svoje smilje jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Kako bismo doznali koliki su troškovi uzgoja smilja, počevši od pripreme terena za sadnju, uzgoja sadnica, same sadnje okopavanja, berbe i ostalih te kolika bi najniža cijena kilogramu sirove mase smilja trebala biti za isplativ uzgoj te biljke, jučer smo posjetili vrlo iskusnog uzgajivača smilja  Damira Raspudića iz Međugorja, jednog od osrednjih uzgajivača te biljke u općini Čitluk. Damir je dobro proučio tu biljku te je prije dvije godine kultivirao 2 ha vlastite šume i krša kod Tromeđe gdje je zasadio70.000 sadnica smilja.

On nam je rekao kako je za pripremu 20.000 četvornih metara vlastitog izuzetno krševitog terena za sadnju smilja trebalo utrošiti mnogo truda i novca:

– Samo za pripremu terena bilo je potrebno mnogo radne snage. Priprema bagerom te frezanje i usitnjavanje kamenja specijalnim traktorom ta dva hektara terena koštalo me je dvije marke po metru kvadratno, odnosno oko 40.000  KM. Iako sam ih proizveo u vlastitoj režiji, svaka od 70.000 mladih sadnica smilja koštala me je 0,10 KM ili ukupno između 7 – 8.000  KM, a radnicima za sadnju tih sadnica platio sam oko 4000 KM – kaže Damir te napominje da tu nije računat rad članove njegove obitelji.

Dodao je kako i obrada površina sa zasađenim smiljem zahtjeva precizno  korištenje mehanizacije, a također i mnogo ručnog rada oko čupanja trave i uništavanja korova.

– Pretvoreno u novac, samo jedno okopavanje i uklanjanje trave oko 70.000 sadnica smilja košta 2 do  3 tisuće KM. Srećom, zbog manje kiše, trava se ove godine slabije razvijala pa smo obavili samo jedno okopavanje te  nekoliko puta, što ručno što  mehanizacijom, uništavali travu. – kaže Damir Raspudić i još dodaje kako će ove godine samo za berbu smilja koja slijedi, za dnevnice, hranu i piće morati izdvojiti još oko 4.000 KM

– Do ovogodišnje, druge po redu berbe moga smilja, u kojoj se očekuje prvi puni urod, ukupno sam utrošio oko 60.000 KM. Očekujem da ću ove godine s ova dva hektara dobiti između 10 i 12 tona sirove mase smilja Znajući da nasad smilja u prosjeku uspješno traje 7 – 8 godina, to znači da ću do kraja  vijeka smilja ukupno proizvesti oko 80 tona sirove mase:  Moram reći da je, uz ovogodišnje ponuđene niske otkupne cijene smilju, doista došla u pitanje isplativost proizvodnje te biljke. Posebno stoga kad da svake godine za obradu i berbu smilja moram utrošiti oko 7.000 KM, što je 42.000 KM u idućih šest godina dok smilje traje. S obzorom na visoke troškove proizvodnje, to bi značili da bi minimalna isplativa  cijena jednog kilogramu sirove mase smilja trebala iznositi 2,50 KM i to uz angažiranje cijele obitelji i prijatelja – rekao nam je čitlučki uzgajivač smilja Damir Raspudić te na kraju istaknuo kako mu je jedino utjeha to što je smilje zasadio na vlastitom zemljištu pri čemu se zapitao što bi tek bilo da ga je uzeo pod koncesiju.