Općina Bosansko Grahovo je jedna od rijetkih u Federaciji Bosne i Hercegovine koja je pokrenula inicijativu za ‘uvoz’ mladenki kako bi zbrinuli neženje s područja svoje općine. Ovu vijest je potvrdio i predsjednik Općinskog vijeća Duško Kuprešanin kazavši da je ovaj projekt ‘uvoza’ mladenki namijenjen isključivo za one koji žive na selu i bave se poljoprivredom. Kuprešanin ističe kako se nešto stvarno moralo poduzeti, jer je takvih momaka iznad 40-e sve više, a djevojaka uopće i nema, budući da sve ‘bježe’ glavom bez obzira iz Bosanskog Grahova.
Školuju se, nađu posao u većem gradu i više se ne vraćaju, kaže Kuprešanin.
“Kud ćeš, što ćeš, moralo se nešto poduzeti. Moramo misliti na opstanak ove općine, jer ako se ovako nastavi, izumrijet će”, kaže on.
Dugo se razmišljalo o tome što uraditi. Onda je Udruženje građana koje egzistira u Srbiji, a koje okuplja iseljenike iz Livanjskog polja, dalo prijedlog kako oživjeti sela koja pripadaju općini Bosansko Grahovo.
“Naime, oni su predložili da se dovedu Albanke koje su katoličke vjeroispovijesti na prostor općine Grahovo, koje bi se udale za naše mladoženje. Mi smo to objeručke prihvatili”, kaže Kuprešanin te otkriva kako je riječ o djevojkama iz Skadra gdje je omjer djevojaka i momaka 20:1.
Prijedlog je otišao na Općinsko vijeće, koji je jednoglasno usvojen te je donesen zaključak da će općina buduću obitelj nagraditi tako što će snositi najveći dio troškova svadbe, ali tek po zaključenju braka koje će se dogoditi u Bosanskom Grahovu. “Zašto baš Albanke”, pitamo Kuprešanina.
“Albanke su patrijarhalno odgojene, dobre su žene i ne smeta im živjeti na selu. Djeca bi se odgajala u onom duhu u kojem se inače odgajaju djeca na našim područjima”, kratko odgovara te dodaje da su se već trojica momaka zainteresirala da po svoje buduće supruge odu do Albanije.
“Što se jednog tiče, to je skoro pa sve gotovo. On je išao u Albaniju, ona je dolazila ovdje, svidjelo joj se, samo se čeka ono najvažnije – brak. Druga dvojica još uvijek nisu krenuli prema Albaniji, jer nisu imali ta neka inicijalna sredstva, jer mi sanaciju troškova vršimo tek nakon sklapanja braka. Inače, nemamo neki plan koliko ih ‘uvesti’. Po potrebi”, ističe Kuprešanin. Prema njegovim riječima na području ove općine trenutačno je oko 150 neženja s više od 25 godina.
“Mlađih bračnih parova ima vrlo malo, djece skoro nikako. Mi iz općine želimo da se mlada populacija pokuša pojačati. Svjestan sam da s ovim projektom treba probiti led. Smatram da će, kad to naprave ova trojica, krenuti i drugi, jer mnogi su pomalo skeptični prema strankinjama. Naravno, htjeli bi svoje domaće cure, al što se može”, kaže Kuprešanin. Dodaje kako isti ovakav projekt radi općina Jagodina u Srbiji koja ima dosta veći proračun, i u kojem su predviđena sredstva za takve stvari.
“Mi to još nemamo. Nismo mi neka bogata općina, ali planiramo možda za iduću godinu. Sad-zasad ostaju ove jednokratne pomoći za one koji su zainteresirani”, zaključuje Kuprešanin
DL