Skupština Saveza uduga umirovljenika Zeničko-dobojske županije dopunila je, na svom zasjedanju u Zenici, popis zahtjeva prema Vladi Federacije BiH, a koje će Savez udruga umirovljenika FBiH razmatrati na zasjedanju u srijedu u Sarajevu.

Sjednici su, kao gosti, nazočili i predsjednik Saveza udruga umirovljenika Redžo Mehić te Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike.

Naš je zahtjev izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju FBiH, to jest članaka 79., 80., 140. i 147., koji su vezani za redovno i izvanredno usklađivanje mirovina. Moramo lobirati i uvjetovati na izmjeni ova četiri članka zakona, kako bismo do kraja godine mogli imati izvanredno povećanje mirovina. Ne mogli, nego moramo – inače umirovljenici ne mogu živjeti.

Također, nismo odustali od zahtjeva povećanja od 10 posto na mirovinu za prosinac 2023. godine. Dakle, dobili smo 6,5 posto i duguju nam još 3,5 posto – plus što ćemo tražiti izvanredno uvećanje. Ako se to ne dogodi, tražimo za ublažavanje ovog udara isplatu jednokratne pomoći, kazao je predsjednik SUP ZDŽ-a Mustafa Trakić.

On je istaknuo kako će cilj ovih zakonskih izmjena biti da se najniže mirovine ubuduće povećavaju s rastom prosječne plaće u FBiH i rastom potrošačke košarice.

Kada je rađen aktualni zakon 2018. godine, podsjetio je, prosječna plaća u FBiH bila je 860, a sada je ona 1.360 KM, dok je prosječna mirovina 680 KM.

Mi smo tada tražili da najniža mirovina iznosi barem 60 posto prosječne plaće u FBiH. Što vidite da to nije ni 50 posto. Zbog toga smo tražili izmjene zakona, kazao je Trakić.

Do usvajanja ovih izmjena, kazao je, traže isplatu jednokratne pomoći. Tako za umirovljenike koji primaju do 1.000 KM, pomoć bi trebala iznositi 200, a za mirovine više od 1.000 KM pomoć bi trebala iznositi 100 KM.

Ako se to ne dogodi do kraja šestog mjeseca, najavio je, nekoliko stotina umirovljenik prosvjedovat će pred zgradom Vlade FBiH u Sarajevu, a ako se njihovim zahtjevima ne udovolji do rujna ove godine, neposredno pred izbore planiraju organizirati masovne prosvjede i u drugim gradovima u FBiH.

Svjedočite da položaj umirovljenika nije sjajan, odnosno daleko od toga da je sjajan. Naime, umirovljenike u FBiH danas muče tri osnovna problema – iznos mirovine, socijalna i zdravstvena zaštita. Ako usporedite što je važnije, s obzirom na životnu dob i zdravstveno stanje, važnija je zdravstvena zaštita, kazao je Mehić.

Problem je što je, kako je napomenuo, u međugeneracijskom modelu isplate mirovina, nepovoljan omjer zaposlenih i umirovljenika pa sada u FBiH mirovinu zarađuju tek 1,2 radnika.

Svjetske norme ukazuju da bi trebalo barem tri radnika zarađivati mirovine, kako bi one bile dostojne.

Nominalno, to je i manje od toga. Imajući na umu da puno poslodavaca za sve svoje zaposlenike ne uplaćuju doprinose za zdravstvo i MIO, kazao je Mehić.

Umirovljenici su, istaknuo je, očekivali puno veće usklađivanje mirovina od ovogodišnjih 6,55 posto.

Mi smo razgovarali s Vladom FBiH i rekli smo Vladi: zakonski-pravno, vi ste uradili svoje. Međutim, nismo riješili problem. Ostao je i dalje problem niskih mirovina, a cijene troškova i dalje rastu. Zato je Upravni odbor, na zadnjoj sjednici koju je održao, zaključio da našoj Skupštini, čija će sjednica biti održana u srijedu, predloži konkretne mjere, na koji način i kako pomoći umirovljenicima, kazao je Mehić.

Prvi će zahtjev, kazao je, biti da se izvrše izmjene i dopune Zakona o MIO-u, kojim će biti liberalizirani uvjeti za isplatu većih mirovina.

Pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Kenan Spahić istaknuo je kako je došao da, uime Vlade FBiH i resornog ministarstva, podrži rad Skupštine SUP-a ZDŽ-a.

Umirovljenici imaju određene zahtjeve, ali u svakom slučaju u ovom trenutku – niti u ime resornog ministarstva niti u ime Vlade FBiH, ne mogu se konačno opredijeliti s njima. Zahtjevi su legitimni, a na nama je da s ovom bitnom populacijom radimo na njihovom rješavanju. Hoćemo li u tome uspjeti, vrijeme će pokazati, kazao je Spahić.

Nezahvalno je dodao je, u ovom trenutku prognozirati i hoće li te kada bi moglo doći do izmjena i dopuna Zakona o MIO-u prema želji umirovljeničkih udruga, pogotovo što njihov zahtjev, kazao je, nije dobro pravno ni formuliran, ali da će bez sumnje nastaviti razgovarati te tražiti zajednička rješenja.