Papa Ivan Pavao II. htio je posjetiti Međugorje kad je bio u Sarajevu 1995., no u tome ga je spriječio ondašnji biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić, a papa Franjo odlučio je izvlastiti Mostarsko-duvanjsku biskupiju i međugorsku župu podvrgnuti izravno pod jurisdikciju Svete Stolice.

Kazao je to mons. Aldo Cavalli, apostolski upravitelj za župu Međugorje, govoreći o ulozi papa u međugorskom fenomenu na predstavljanju knjige „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“ u nedjelju uvečer u dvorani pape Ivana Pavla II. u Međugorju, piše Darko Pavičić za Večernji list.

Papa Ivan Pavao II. htio je u sklopu pohoda Sarajevu doći i u Međugorje, ali je biskup Perić urgirao u Kongregaciji za nauk vjere, koja je intervenirala da do toga ipak ne dođe, jer bi Papin dolazak u Međugorje, praktički, bilo njegovo neformalno priznanje, ispričao je mons. Cavalli, između ostaloga, na promociji. Kao i to da je papa Franjo razmišljao kako župu sv. Jakova u Međugorju izdvojiti iz Mostarsko-duvanjske biskupije, no to je bilo nemoguće učiniti teritorijalno, kako je rekao Cavalli.

Onda bi to trebala biti nova biskupija, ali župa je premala da bi bila biskupija. Zato je odlučeno da bude izravno pod jurisdikcijom Svete Stolice. U Mostaru će biti biskup, a u Međugorju će biti nadbiskup, odlučio je papa Franjo, objasnio je Cavalli, naglasivši i važnu ulogu pape Benedikta XVI., koji je osnovao tzv. Ruinijevu komisiju koju je, kako je rekao, povjerio vrlo važnom talijanskom kardinalu Camillu Ruiniju.

Komisija je procijenila da je prvih sedam ukazanja autentično, a da oko ostaloga postoje različita mišljenja, rekao je Cavalli, koji je na upit je li se susreo s papom Lavom XIV. i je li mu uspio predstaviti Međugorje, kazao da je bio nakratko s novim papom, ali da će mu o Međugorju s njim razgovarati početkom sljedeće godine.

Tada ću vam sve ispričati, rekao je osmijehom nadbiskup Cavalli, koji je knjigu „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“ predstavio zajedno s međugorskim župnikom fra Zvonimirom Pavičićem i urednicom knjige s. Valerijom Kovač.

Mons. Cavalli objasnio je i zašto se u noti „Kraljica Mira“ ukazanja nazivaju navodnima s jedne strane, a s druge upravo on odobrava objavu mjesečnih Gospinih poruka. Mons. Cavalli objasnio je da se time ne želi kazati da ukazanja i poruke nisu autentične, nego da su one u sferi privatne objave i ne mogu se dokumentirati.

Između izvora i onoga što je napisano postoji posrednik. Ovdje Gospa govori, nadahnuće, meditacija, razmatranje… Dobijemo poruku, ali između je ljudska osoba kao i mi, koja je posrednik. Drugo posredništvo je prijevod. Poruke su jako lijepe. Nisu Božja riječ, Božja riječ je samo Biblija.

Duh Sveti se može služiti različitim inspiracijama kako bi aktualizirao poruku. Crkva nije protiv poruka. Proučili su ih, jednu po jednu. I vidjeli su da su u skladu s crkvenim naukom i da čine dobro ljudima, a navodne su jer ne znamo što je po srijedi. Ne mogu se dokazati.

Poruka uvijek bude dobra i s crkvenim odobrenjem ide u cijeli svijet. I za ukazanja kažemo ‘navodna’. Nismo protiv nikako. Reći da nešto nije dokazivo, ne znači da nije istina, nego jednostavno nije moguće dokazati i zbog toga se kaže navodno, kazao je nadbiskup Cavalli.

Međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić osvrnuo se na objavu „Nihil obstata“ prije godinu dana rekavši kako ga je Međugorje dočekalo s radošću i poniznošću. Također, da su ga mlađi župljani pitali što će se promijeniti nakon vatikanskog „Nihil obstata“

Odgovorio sam im da se ništa neće ni promijeniti. Gospin poziv i dalje stoji, Gospine poruke i dalje su tu, duhovnost Međugorja i dalje je tu, promjena se događa u tvome srcu. Svaki onaj koji je prihvatio živjeti po porukama Međugorju, koji je prihvatio ovu duhovnost da osjeća promjenu u svome srcu.

Župa, naravno, osjeti određenu promjenu nakon ‘Nihil obstata’, više je hodočasnika koji dolaze, svjedočimo da i neki župnici prvi put organiziraju hodočašća, dobivamo i poruke iz svijeta da su i neki biskupi pozvali svoje svećenike da organiziraju hodočašća za svoje župljane u Međugorje, i to nam je jako drago čuti, kao i župljanima koji su 43 godine čekali ovakav ishod.

To je jedna radost za sve nas, ali i jedna odgovornost da se odazovemo na poruku Kraljice Mira, jer ništa mi neće koristiti ‘Nihil obstat’, ništa mi neće koristit što će netko u Vatikanu reći da je to zdrava duhovnost, da je to dobra duhovnost, ako ja ne živim po njoj, rekao je fra Zvonimir Pavičić.

Dikasterij je analizirao i nabrojio 14 područja o kojima poruke govore primat Boga, primat Krista, ispovijed, obraćenje, obiteljski život… sve ono što mi zapravo u pozivu na vjerski život znamo, ali one podsjećaju i na suvremen način aktualiziraju. One su kao male kateheze i nakana Dikasterija za nauk vjere bila je da vjernicima skrene pozornost na sam sadržaj onoga što se poručuje i da one služe za produbljivanje razumijevanja same vjere, ali još više kao pomoć za vlastiti život u vjeri, kazala je s. Valerija Kovač te izrazila nadu kako će se Međugorje proglasiti svetištem.

Knjiga „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“ objavljena je na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku te uz tekst note sadrži i intervente na tiskovnoj konferenciji iz Vatikana od 19. rujna prošle godine, koju je vodio prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernandez.

Nakladnik je Informativni centar Mir Međugorje.