Bosna i Hercegovina najnepismenija je zemlje regije. Naime, u BiH je, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, nepismeno 2.82% stanovništva, što nas stavlja na dno pismenosti u regiji.

Porazan je to podatak koji objavljujemo na dan kada se obilježava Međunarodni dan pismenosti, koji se, na inicijativu UNESCO-a, obilježava 8. rujna od 1966. godine. Geslo toga Dana je osiguranje ”Obrazovanja za sve”, što ima za cilj smanjiti broj nepismenih.

Bh građani nemaju potrebu za nadopunjavanjem znanja

Milo Jukić, književnik, putopisac našeg portala koji je 2015. proglašen najboljim književnim urednikom, mišljenja je kako većina ljudi niti želi niti ima potrebu dopunjavati svoje znanje na jezičnom planu.

”Školstvo je takvo kakvo je. O toj temi je suvišno raspravljati, a većina ljudi niti želi niti ima potrebu dopunjavati znanje na jezičnom planu. Što trebam odgovoriti kad me mlađahna novinarka, diplomirana, dabome, nakon jedne književne promocije pita ‘Pažljivo sam slušala, ali… Znam šta je poezija, ali šta je proza?!’, a druga nedavno o mojoj knjizi, izdanoj u dva toma, napiše da je izdana ‘u dva tona’, valjda jer su naslovnice bile različite boje. Zvuči nevjerojatno, ali da bi se završio studij novinarstva na nekim od naših sveučilišta, za tri godine se ne mora pročitati doslovno nijedna knjiga. S druge strane, mnogi se uzdaju upravo u ljude koji rade u medijima pa kažu: Jest, tako je ispravno, čuo sam neki dan na televiziji! Institucije vlasti, pak, usvajaju neki čudan jezik, pun tuđica, a i besmislica, zaboravljajući da imaju svoj jezik, pravopis, gramatiku, rječnike i zakone. Profesorica Sanda Ham nedavno je javno postavila pitanje: ‘Pilot-faza kurikularne reforme“? Na kojem je to jeziku?”’, rekao je Jukić za Bljesak.info.

Djelovanje masovnih medija na pismenost

Inače, danas kada naše društvo postaje dijelom manipulacije masovnih medija suvišno je i navoditi na koju razinu se dodano snižava, već snižena pismenost.

”Masovna komunikacija, omogućena tehnološkim napretkom, umjesto da vodi stvari naprijed, srozava ionako niske kriterije. Dopisujem se nedavno s kolegom na Facebooku, da bi me on u neko doba ‘upozorio’: Pusti, bolan, to, ovdje sve može malim slovima!”, zaključuje Jukić.

I dok se danas pismenost nalazi u silaznoj fazi, prije stotinjak godina pisalo se o velikom zamahu opismenjavanja ljudi na ovim prostorima. Za pismenost Hercegovine u povijesti zaslužen je fra Didak Buntić, čija se stogodišnjica spašavanja hercegovačke djece od gladi obilježava ovih dana.

O fra Didakovoj akciji opismenjavanja svjedoče zapisi iz novina ‘Novosti’ iz travnja 1914. godine gdje je širokobriješke seljake podučavao na polju.

U ‘Novostima’ se navodi kako je ravnatelj franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu u Hercegovini proveo ”izvanredno uspješno suzbijanje nepismenosti”. Fra Didak je organizirao ‘analfabetičke tečajeve’ za hercegovačke težake. Na završni ispit tada je pristupilo 1714 mještana, a zbog velikog broja odazvani polaganje se vršilo na polju. Zbog odlične reakcije na takav način naobrazbe seljaka ispitu su podršku dali i tadašnji dužnosnici.

Najviše nepismenih u RS-u

Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto, od čega u Republici Srpskoj 3.17%, u Brčko distriktu 2.83%, te u Federaciji BiH 2.63 posto, a po definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, pismena osoba je ona koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena. Od zemalja regije Srbija ima 1.96%, Crna Gora 1.50%, Hrvatska 0.80%, a dok je naša država sa 2.82% najnepismenija.

Inače, što se tiče računalne pismenosti od 3.180.115 stanovnika računalno je u BiH pismeno 1.152.353 osoba, što znači da je 36.2% računalno pismenih osoba te 23.9% djelomično računalnih pismenih osoba.