Prije godinu dana Svjetska banka uvjetovala je dodjelu subvencije za zdravstveni sustav u BiH usvajanjem propisa kojima se reguliraju i kontroliraju cijene lijekova. Domaće vlasti na ovo su odgovorile tvrdnjom da će novi propisi biti usvojeni do 1. ožujka ove godine, ali od toga još uvijek ništa nema. Pitanje je zbog čega?

Citostaik femara nezaobilazan je u liječenju, odnosno oporavku od karcinoma dojke u terapiji koja traje ponekad duže i od pet godina. Njegova cijena u BiH varira, no čak pet puta je skuplji u odnosu na isti lijek u susjednoj Hrvatskoj.

“Ovo je pakiranje od 30 tableta i to je mjesečna doza. U Hrvatskoj je 390 kuna, to je negdje oko 96 KM, a u BiH je zavisno od ljekarni gdje kupujete – od 410 do 480 KM”, govori Maja Memić za N1.

No, navedeni citostatik tek je jedan u nizu primjera. Lijekovi za držanje pod kontrolom kardiovaskularnih oboljenja skuplji su za četiri puta u odnosu na Srbiju, dok se cijene razlikuju i u bh. entitetima. U Republici Srpskoj su jeftiniji, trgovačka marža je veća u Federaciji.

“Lijekovi su preskupi za naš standard. Odem u Istočno Sarajevo, tamo su nešto jeftiniji, ali tu je to sve”. “Ako umirovljenik nema što sa strane, teško može sve namiriti. Evo ja odoh sad u ljekarnu – 100 KM moram dati za lijekove, jer nisu na listi”, mišljenja su građani Sarajeva.

Svjetska banka uvjetovala je dodjelu subvencije za zdravstveni sustav u BiH usvajanjem pravilnika kojima se reguliraju cijene lijekova. Maksimalna veleprodajna cijena lijeka u Bosni i Hercegovini trebala je biti određena metodom usporedbe veleprodajne cijene istog lijeka u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, te još nekim zemljama. Rok za usvajanje novog pravilnika istekao je 1. ožujka.

U Ministarstvu civilnih poslova kažu kako predloženi pravilnik ima određenih manjkavosti, no upozoravaju i da je izmjene nemoguće napraviti dok se o tome ne odredi Ministarstvo financija koje je mjesecima bez odgovora.

“Naravno da gubimo kredibilitet kao država koja jedina u regiji nema pravilnik. Nažalost, nikad do sada nismo imali pravilnik na državnoj razini. Ja očekujem da Ministarstvo financija da mišljenje da možemo dalje raditi”, izjavio je Adil Osmanović.

Bh. farmaceuti s druge strane nisu baš sretni zbog inzistiranja Svjetske banke da se po drugačijim standardima reguliraju cijene. Upozoravaju kako proizvođači iz susjednih zemalja imaju olakšice, poticaje, dok je stopa PDV-a u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, na neke lijekove iznosi nula posto, na neke pet, sedam ili devet posto. No, u državnoj Agenciji su drugačijeg mišljenja.

“Mi smo u takvoj situaciji kada cijene lijekova diktira farmaceutska industrija. Pravilnikom bi bio uređen okvir, došlo bi do sniženja lijekova, no ne svih, i ušteda koji bi dobro došle domaćoj proizvodnji”, kazala je Tijana Spasojević.

Treba podsjetiti i kako je promet lijekovima u BiH ostvarilo 138 tvrtki, od čega samo pet domaćih. Preko zavoda zdravstvenog osiguranja i takozvanih pozitivnih lista, država izdvoji oko 250 milijuna gdje domaći proizvod nema nikakvu prednost.

No, prema računici koju je uradila Agencija za lijekove i usvajanjem pravilnika uštedjelo bi se oko 100 milijuna maraka od čega bi fondovima u kasi ostalo više od 80 milijuna.