-Riječ je o velikom uspjehu za Bosnu i Hercegovinu, za sva tri konstitutivna naroda i za sve građane BiH. Iskrene čestitke predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto, svim članicama i članovima Vijeća te Parlamentarne skupštine BiH. Čestitke i predsjedniku HNS-a Draganu Čoviću na konzistentnoj politici političkih predstavnika hrvatskog naroda u stalnom stremljenju za bržim europskim putem BiH, rekao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg Bosne predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, osvrćući se na odluku Europskog vijeća kojom je dano “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU.

Plenković je u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem kazao i da je odluka na najvišoj političkoj razini koju su donijeli šefovi država i vlada 27 članica EU sjajan poticaj za daljnje reforme.

“Ovo je praktički ‘lovljenje koraka’ – ulazak BiH u konvoj u kojem su druge zemlje jugoistoka Europe”, kazao je Plenković te pojasnio da su ovime stvorene pretpostavke za stabilizaciju BiH te brže socijalne i ekonomske reforme.

Hrvatskoj najvažnija BiH 

Plenković je istaknuo da je za Hrvatsku Bosna i Hercegovina najvažnija i najbitnija od svih zemalja.

-Želimo imati dobre, otvorene, prijateljske, dobrosusjedske odnose; stalno skrbiti o našoj ustavnoj obavezi – o Hrvatima koji žive u BiH i to kao ravnopravan i konstitutivan narod, kazao je Plenković i napomenuo da RH želi pomoći i cijeloj BiH.

Hrvatski premijer podsjetio je da je on još 2016. godine, za vrijeme dok je bio zastupnik u Europskom parlamentu, zajedno s kolegama stvarao pretpostavke da BiH preda zahtjev za članstvo u EU.

“Sjednica Europskog vijeća u prosincu bila je ključna za ovu odluku od prije dva dana jer smo u zaključke uvrstili jednu rečenicu kojom smo Bosni i Hercegovini dali prostor da ispuni još nekoliko kriterija te zadužili Europsku komisiju da podnese izvješće”, rekao je Plenković te dodao da je dolazak “Tima Europa” koji su uz njega činili i predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen te nizozemski premijer Mark Rutte u siječnju u Sarajevo bio ključan.

Hrvatski premijer otkrio je da je na sjednici Europskog vijeća u prosincu najveće rezerve prema odobravanju pregovaračkog statusa za BiH imala nizozemska te da je zbog toga predložio nizozemskom premijeru Rutteu da, zajedno s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen, odu  u Sarajevo te razgovaraju s domaćim političkim akterima nakon čega se počeo mijenjati stav Nizozemske.

Kako je BiH dobila pregovarački status?

Plenković je pobrojao i sve zakone koje je BiH donijela, a koje je kao uvjete EU pred nju postavila, istaknuvši da se tako stvorila kritična masa uvjeta na temelju kojih je Europska komisija mogla dati pozitivnu preporuku.

“Kada se to dogodilo onda smo tih nekoliko dana bili non-stop u kontaktu sa svima. Trebalo je proći njemački Bundestag, razgovarati s finskim premijerom, danskom premijerkom, švedskim i luksemburškim premijerom”, kazao je Plenković te dodao da su svi oni mogli imati nekakve rezerve prema BiH. Posebno je napomenuo i da se nizozemski premijer susreo s inicijativom oporbenih stranaka koje su u parlamentu bile protiv toga da BiH dobije pregovarački status.

Osvrćući se na samu odluku Europskog vijeća Plenković je kazao i da se radilo na tome da se formulacija zaključaka što kasnije predstavi veleposlanicima  u Bruxellesu kako bi se o tome što manje raspravljalo te da “svatko ne kiti dodatne uvjete”

“To je došlo praktički dan pred samo Vijeće što je bilo dobro i onda smo ga na samom Vijeću još popravili. Mi smo ubacili ovu rečenicu koja kaže da Europsko vijeće poziva Europsku komisiju. Ona ja ključna zato što praktički daje nalog Komisiji da krenu pripremati pregovarački okvir”, kazao je Plenković te pojasnio da se time daje prostor BiH da ispuni i preostale uvjete, a  to su novi zakon o VSTV-u, reforma izbornog zakona koja je u proceduri te još “nekoliko točkica”.

Izborni zakon je temelj

Pred BiH je još puno posla, a za početak bi trebalo usvojiti Zakon u sudu BiH te Izborni zakon. Na opasku urednika i voditelja da neće biti lako, Plenković je kazao da je zakon o sudu bitno lakše dogovoriti nego li Izborni zakon.

“Izborni zakon je temelj. Za mene kao predsjednika Vlade pa i kao HDZ-a zaista je ključno da se riješi to pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu”, rekao je Plenković i podsjetio da se ta anomalija dogodila 2006., 2010., 2018. i 2022. godine.

“Malo sve skupa to ispada smiješno. Ja mislim da to nije dobro. To je jedna poruka nepoštovanja prema jednom od tri konstitutivna naroda; izvrtanje duha, slova i dogovora u konačnici u Daytonu”, kazao je Plenković dodajući da je Washingtonski sporazum i odnos Hrvata i Bošnjaka bio ključan za opstanak zemlje.

Komentirajući opasku da se, bez obzira na učinjeno, u dijelu bh. javnosti Hrvatska percipira kao neprijateljska zemlja, Plenković je kazao da nema dojam da je RH napravila ništa loše te naglasio da je trgovinska razmjena između dvije zemlje odlična te da se rade i zajednički infrastrukturni projekti (mostovi kod Svilaja i Gradiške).

Hrvatski premijer je otkrio i da neki od njegovih najbližih suradnika pomažu Vijeću ministara BiH kako se pripremiti za pregovarački proces s EU.

“Bilo bi dobro zapitat se sljedeće; bi li ove odluke bilo ili kakva bi odluka bila da je Hrvatska šutjela ili da je nije bilo u Europskom vijeću”, kazao je Plenković i dodao da je pravo pitanje gdje bi sada BiH na europskom putu bila da nije bilo zalaganja Hrvatske.

Podrška od 260 milijuna eura

Referirajući se na rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Plenković je kazao da je u zadnjih osam godina, otkad je on na čelu Vlade RH, iskazana podrška  u iznosu od 260 milijuna eura za aktivnosti u različitim sferama.

“Vi znate da Vlada RH posljednjih nekoliko godina daje nešto više od deset milijuna eura godišnje za SKB Mostar jer želimo da bolnica kojoj gravitiraju Hrvati, Bošnjaci i Srbi bude funkcionala”, kazao je Plenković i naglasio da Vlada RH podupire i izgradnju zgrade HNK Mostar te rad Sveučilišta u Mostaru.

Hrvati moraju imati ključnu ulogu u Južnoj interkonekciji

Jedan od strateških projekata za bh. Hrvate je izgradnja plinovoda Južna plinska interkonekcija. To je stav hrvatskih dužnosnika u BiH, napose predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a Dragana Čovića, a tu ima i malih nesporazuma s američkom administracijom u BiH. Plenković je kazao da je Hrvatska zainteresirana kapitalizirati stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku te udvostručiti kapacitete istoga. Pojašnjava da je cilj Hrvatske postati regionalno energetsko čvorište te omogućiti distribuciju plina u susjedne zemlje.

-Prije svega želimo omogućiti da BiH prestane biti ovisna o dotoku ruskog plina kroz Srbiju. Bit ovoga je Južnom plinskom interkonekcijom odnosno našom investicijom produljiti plinovod koji ide od Zagvozda do Imotskog, od Imotskog prema Grudama. To je onaj dio koji će Hrvatska investirati jer želimo da se plinificira i ovaj dio BiH na teritoriji Federacije BiH, rekao je Plenković i dodao:

“Mi smatramo da, koje god rješenje u BiH bude nađeno, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao konstitutivan narod, budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u BiH, moraju imati ključnu ulogu. Tu nema nikakvih dilema i zato smo podržali Dragana Čovića”, istaknuo je Plenković.

Bizaran datum izbora

Komentirajući predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je predsjednik RH Zoran Milanović odabrao bizaran datum 17. travnja “valjda da bi otežao glasovanje Hrvatima koji žive izvan Hrvatske”.

“Ako je po našim propisima u Hrvatskoj neradni dan, ne znači da je neradni dan u BiH, Mađarskoj, Sloveniji, SAD-u…”, rekao je Plenković dodajući da je to u tehničkom smislu teže provesti. Plenković je mišljenja da će upravo ova situacija još više motivirati ljude izvan RH da daju veću podršku HDZ-u.

Na opasku da se u dijelu medija još uvijek provlači mit o “autobusima birača iz BiH”, Plenković je kazao da od toga nema ništa te da su to laži koje su potpuno dekonstruirane. “Mogu ih samo izmišljati neki koji nemaju pojma o realnosti”, kazao je Plenković i dodao da to može izmisliti netko tko želi ignorirati realnost. Pobrojao je potom uspjehe vlade kojoj je na čelu poput povećanja prosječne plaće na 1200 eura te prosječne mirovine na 580 eura.

Milanović se ponaša kukavički

Upitan je li ga predsjednik RH Zoran Milanović iznenadio odabirom datuma izbora te kandidaturom za mandatara ispred SDP-ove koalicije, Plenković je kazao da se on ponaša kukavički.

“Ako  je već htio ići na izbore i biti pravi konkurent meni, onda daj ostavku pa ćemo se boriti viteški – muški, kako treba”, rekao Plenković podvlačeći i da se radi o glavinjanju oporbe te fabriciranju krize koje u Hrvatskoj nema. Kazao je da je Hrvatska u zadnjih osam godina ostvarila strateške interese ulaska u europodručje i Schengen te da ima kontinuirani gospodarski rast.

“Ja mislim da samo netko tko želi biti zlonamjeran može reći da Hrvatskoj treba katarza. To su sve smiješne priče uglavnom začinjene uvredama i difamacijom koje su spustile političku kulturu u Hrvatskoj”, kazao je Plenković i ocijenio da je to prije svega Milanovićeva zasluga, a “ovi drugi malo jadniji od njega to prepisuju.”

Upitan je li Hrvatska u ustavnoj krizi jer je predsjednik RH poručio Ustavnom sudu “ne možete mi ništa”, Plenković je kazao da je jedini koji je u krizi Milanović.

Komentirao je Plenković i SDP-ov slogan “Rijeke pravde” te najave osnivanja “treće republike” nazvavši to nebitnim te dodajući da “mi imamo svoj pravac”.

Očekuje tri mandata izvan RH

Govorio je Plenković i o najvažnijim točkama na čemu će temeljiti kampanju.

“Ljudima su najvažnije plaće. Ako mi dobijemo i obnovimo povjerenje građana, a ja sam uvjeren da hoćemo, onda će prosječna plaća u Hrvatskoj za četiri godine biti najmanje 1600 eura neto. Ako mi ponovno dobijemo povjerenje onda će prosječna mirovina doći na 750 eura” rekao je Plenković i pojasnio da mu je cilj da Hrvatska za četiri godine bude na 80 posto razvoja EU.

Plenković je, obraćajući se Hrvatima izvan RH, posebno onima u BiH poručio da smatra da su odnosi posebno unaprijeđeni  te da je njegova Vlada napravila jako puno na jačanju položaja Hrvata u BiH.

“Očekujemo da i na ovim izborima ostvarimo rezultat koji smo imali 2020. godine, a to je da sva tri mandata na listi za XI. izbornu jedinicu osvoje kandidati  i kandidatkinje HDZ-a”, kazao je Plenković.

Dolazi na Mostarski sajam 

Na kraju razgovora Plenković je otkrio da će naći načina i doći na otvaranje Mostarskog sajma gospodarstva koji se otvara 16. travnja kada je u Hrvatskoj na snazi izborna šutnja.

-Ovaj put mi imamo ulogu kao zemlja partner. Doći će veliki broj hrvatskih kompanija  i ja koji sam dolazio zadnjih godina. I ovaj put ću zasigurno doći na veliko zadovoljstvo i odazvati se pozivu domaćina, rekao je Plenković.

U nastavku pogledajte cijeli razgovor: