Vlada Federacije BiH prihvatila je izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kojima se značajno širi trasa plinovoda, uvodi novi krak prema Tuzli te se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy izravno imenuje investitorom projekta.

Predložene izmjene, koje sada idu na očitovanje u Parlament FBiH, praktično redefiniraju cijeli projekt. Umjesto dosadašnjih planova, mreža se širi na veći dio teritorija Federacije, čime projekt dobiva snažniji regionalni značaj, ali i specifičan pravni okvir zbog izravnog uvođenja investitora u tekst zakona.

Širenje mreže kroz Hercegovinu i Bosnu

Trasa kroz Hercegovinu, ranije planirana na pravcu Posušje – Široki Brijeg – Mostar, dobiva dva važna dodatka.

Izmjenama se u mrežu uključuju Grude, dok uvođenje Čapljine podrazumijeva izgradnju potpuno novog odvojka. Ovim potezom plinofikacija bi obuhvatila gotovo cijelu hercegovačku regiju.

Proširenje je predviđeno i u središnjoj Bosni. Uz ranije planirane odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce, novi prijedlog predviđa i priključak za Donji Vakuf.

Novi krak i povezivanje sa sustavom ruskog plina

Najveća tehnička novost je uvođenje trećeg kraka na relaciji Kladanj – Tuzla. Ovaj pravac primarno je namijenjen opskrbi planirane plinske elektrane u Tuzli.

Zanimljivo je da ovaj dio mreže neće biti izravno povezan s ostatkom Južne interkonekcije, već će se oslanjati na postojeći plinovod Zvornik – Sarajevo.

Da bi sustav funkcionirao, planirana je prilagodba postojećeg plinovoda za reverzibilni rad. To bi omogućilo da plin teče u oba smjera, integrirajući novu interkonekciju s trenutnom mrežom kojom se transportira ruski plin.

Američki investitor kao presedan

Izmjene zakona donose i nesvakidašnju odredbu kojom se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy izravno definira kao nositelj investicije. Ovim se zaobilaze standardne procedure javnih natječaja ili koncesija, a državne institucije obvezuju na žurno izdavanje dozvola.

Zakon također strogo ograničava promjene vlasničke strukture investitora, za što će u budućnosti biti potrebna suglasnost Parlamenta FBiH, piše Biznisinfo.ba.

Južna interkonekcija, s planiranim povezivanjem na LNG terminal na Krku, strateški je cilj Bosne i Hercegovine radi postizanja energetske neovisnosti i pristupa globalnom tržištu plina. Uz samu izgradnju plinovoda, projekt predviđa i gradnju triju plinskih elektrana.