Prva je nedjelja došašća ili adventa pa u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak nove crkvene godine.
Došašće počinje četiri tjedna prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.
Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo sve do danas, a ukinuo je i suzdržavanje od mesnih i mliječnih proizvoda u došašću.
Mise zornica i adventski vijenac
U vrijeme se došašća služe rane jutarnje sv. mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.
Na njima se pjevaju adventske pjesme s marijanskim obilježjima, kao što su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.
Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu čovjekove borbe protiv životnoga mraka. Ta je borba ispunjena nadom jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina nad smrću: Isusov Križ i Uskrsnuće.
Vijenac se plete od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar označava snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona, prema legendi, čuvala Djevicu Mariju na putu u Egipat.
U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim je krajevima običaj posijati pšenicu. U nekim se krajevima pšenica sije i na sv. Luciju, 13. prosinca. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca s hrvatskom trobojnicom.
Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca, a utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Blagdan svetog Nikole
U vrijeme došašća slavi se i dan sv. Nikole (6. prosinca), negdje zvan i “Nikolinje”, kada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, obično zlatne boje. Djeca čiste čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, ujutro, kada se probude, dočekaju ih darovi.
U nekim krajevima središnje Hrvatske, ukućani se skrivaju ispod prozora i zveckaju lancima, plašeći djecu, da prolazi Krampus i tako ih potiču, da budu poslušna i dobra.
Posljednji dan došašća je Badnjak, dan uoči Božića. Ukućani bi toga dana rano ustajali, žene bi spravljale nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak posti, a muškarci hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, te pripremali drva za ogrjev.
Nekad je glavni član domaćinstva u kuću unosio slamu koja se rasprostirala po sobi, dom se kitio svježim zelenilom, a božićno drvce, koje je danas gotovo neizostavni dio blagdanskih običaja, u Hrvatskoj se kiti od konca 19. stoljeća.
Na Badnjak su se blagovala posna jela, bez mesa i masti, riba pripremljena na razne načine, grah, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača, navodi pogled.ba.
Obredni dio Badnjaka završava odlaskom ukućana na ponoćnu misu.
6 komentara
Da počinje 4 tjedna prije Božića onda bi Božić padao 28. 12. To jednostavno nije istina! 4 nedjelje došašća su tu. Nedjelje kao dani. Jer Božić je srijedom u 4. tjednu Adventa!
A da Došašće ili Advent ima 4 tjedna – NE! Loš izvor!
Da pr8je 2 hodine je Adventvtrajao 3 tjedna jer je u 4. Nedjelju Adventa bila u isto vrijeme i 4. nedjelja dosasca i Badnji dan!
Da, počinje Došašće ili Advent, iskoristite vrijeme s obitelji, čekajte Božić u miru, a ne svake godine sve veći derneci, potrošnja, iće i piće, svi nešto kukaju kako je sve skupo, a vjerno ispratite svaki trend koji se nameće. Nas Bog se rodio u tisini hladne štalice da bi spasio svijet, kako mi to obilježavamo?
“Novinari” pišu bez razmišljanja, tj. prepisuju. Zašto ne uključite mozak bar na tren, prije nego stisnete Enter?
Svaka katolička crkva, koliko god se činila mala, dio je religijskog monstruma sa preko milijardu članova. To nije samo religija već nacija – najbogatija na zemlji. Crkva ima svoju valutu, banku, posjeduje korporacije, mreže i imovinu svuda po svijetu.
Vatikansko bogatstvo je toliko golemo da je to nevjerojatno. To je globalna korporacija, i, poput svake kompanije, želi da raste. Ali Vatikan ide iznad toga! On kontrolira vlade, političare i svjetski globalni monetarni sistem.
Ali to ne znači da su obični katolici – vjernici – dio svjetske zavjere. Oni su samo žrtve religijskog ropstva lažnom evanđelju koje će prouzrokovati gubitak duša tom nebrojenom mnoštvu, ukoliko se ne pokaju i obrate Bogu.
Isus se nije rodio u dvanestom mjesecu,to su Rimljani falsificirali.