Porezna uprava FBiH danas je objavila podatke područja Federacije BiH o evidentiranom prometu na dan bojkota trgovina 31. siječnja, koje su ostavile mnoge nedoumice.

Mnogi građani su se nakon toga s pravom pitali zašto brojke pokazuju drugačije, budući da su mediji na dan bojkota prenosili, a kako smo i sami objavili, trgovine diljem Bosne i Hercegovine koje su bile gotovo pa prazne.

Tako je u Širokom Brijegu promet na dan bojkota iznosio 3,114,200.42 KM, dok je tjedan ranije iznosio 3,259,508.80 KM. U Ljubuškom je ukupan promet 31. siječnja iznosio 1,767,884.51, a tjedan dana ranije 1,912,307.65 KM. Grude su zabilježile promet od 1,384,893.51 KM na dan bojkota, a 24. siječnja 741,319.59 KM. Što se tiče Posušja, na dan bojkota promet je iznosio 2,246,878.27 KM, a tjedan ranije 1,868,171.71 KM.

Naime, kako piše Klix.ba, javnosti su predočeni zbirni podaci prometa trgovina. Odmah treba naglasiti da je “promet trgovina” veoma širok pojam koji obuhvaća promet u veleprodaji, maloprodaji, izvozu, uvozu i e-commercu.

Dakle, promet u maloprodajnim trgovinama mješovitom robom i trgovinama robe široke potrošnje nije odvojena od npr. trgovine automobilima, bijele tehnike, industrijskih mašina itd. Također u zbir “promet trgovina” ulaze i fakture poduzeća koje su mnoge kompanije izdale posljednji dan u mjesecu – baš na dan bojkota 31. siječnja.

Možda je i odabir datuma za bojkot bio “pogrešan”, jer zadnji dan u mjesecu ne odaje pravu sliku potrošnje. Prije svega jer je kraj mjeseca i kućni budžeti su svakako manji, a s druge strane brojne firme baš krajem mjeseca fakturiraju račune koje registrira Porezna uprava.

Za potpunu sliku efekata bojkota potrebno je razdvojiti promet ostvaren samo u trgovačkim lancima i prodavaonicama široke potrošnje na dan 31. siječnja što bi Porezna uprava trebala uraditi. Ovakav, generalni pogled stvara prilično iskrivljenu sliku da bojkot trgovina uopće nije uspio, zaključuje Klix.ba.