Od 27. rujna do 17. listopada popisivači će popisati sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale osobnim intervjuom sa stanovništvom pomoću elektroničkih uređaja te će kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi provedbe popisa 2021. koji će se provesti online.
Ni zakonom, ali ni uputama nije precizirano upravo kako će se popisati osobe koje su privremeno u inozemstvu zbog posla, studiranja ili nekog drugog razloga, primjerice liječenja. Jednako kao ni kako će te podatke kontrolirati ljudi iz Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na ovaj upit iz DZS-a nisu odgovorili. Zakonom je jedino predviđeno da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ili pak Ministarstvo obrane omogući popis hrvatskih državljana koji imaju stalno prebivalište i rade u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, odnosno Oružanim snagama koje su angažirane u raznim misijama u svijetu.
No, druge kategorije građana se ne spominju. To je hrvatskim državljanima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a trenutačno se nalaze u BiH ostavilo dvije mogućnosti. Najprije da se samostalno popišu putem sustava e-Građani. To je moguće učiniti tako što će posredstvom računala i čitača kartica umetnuti hrvatsku osobnu iskaznicu i pristupiti posebnome portalu te nakon toga potražiti temu “popis” i ispuniti tražene podatke. Za online popunjavanje ankete potrebno je petnaestak minuta. Na taj je način moguće istodobno popuniti podatke i za mlađe članove obitelji.
Druga je pak opcija da se za vrijeme dolaska popisivača na adresu praktički nađu na kućnome pragu i ispune podatke koje im popisivači traže. Nesudjelovanje u popisu nosi sa sobom i određene financijske posljedice. Naime, iz Državnog zavoda za statistiku naveli su kako kazne za nepopisivanje idu od 2.000 do 5.000 kuna za fizičke osobe.
Sve gotovo za 15 minuta
Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova. Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje grad iz kojeg dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu.
Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutačno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd.
Tražit će se i podaci o roditeljima, odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe. Upiti se tiču i onih koji su odsutni pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna. Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život, bilo da su prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…
Zavod će zanimati i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica. Jedno od pitanja tiče se razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i konkretni podaci, poput onih gdje je osoba pohađala vrtić, školu ili fakultet. Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.