Granični prijelaz Osoje u općini Posušje potpisivanjem ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske uvršten je u one granične prijelaze koji su osim za promet putnika, predviđeni i za promet dobara što će u konačnici biti značajno za razvoj gospodarstva općine Posušje, ali i cijelog ovog djela Hercegovine, navedeno je u priopćenju Općine Posušje.
Iako je općina Posušje riješila sve imovinsko pravne odnose vezane za zemljište na kojem je predviđen granični prijelaz Osoje, a Uprava za neizravno oporezivanje još 2016. godine otkupila 4500 m2 zemljišta za izgradnju infrastrukture prijelaza, početak realizacije projekta gospodarstvo i stanovnici općine Posušje još uvijek čekaju. Upravo je početak radova na graničnom prijelazu Osoje u općini Posušje bila glavna tema sastanka održanog danas u Posušju na kojem su nazočili ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula i općinski načelnik Branko Bago sa suradnicima.
Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula je kazao da projekt izgradnje graničnog prijelaza Osoje ne miruje.
”Radimo na idejnom rješenju, projektnoj dokumentaciji, te na građevinskim dozvolama. Stoga se nadam ako ne u ovoj godini, onda sigurno u 2019. godini do početka sezone granični prijelaz u Osoju bi apsolutno mogao biti završen”, kazao je Džakula. Dodao je da je Uprava za neizravno oporezivanje potpuno razumije potrebe ovdašnjeg stanovništva i gospodarstva, te je više puta podnosila zahtjeve za izdvajanje novca za ovaj granični prijelaz prema Vijeću ministara.
”Sredstva s kojima raspolaže Vijeće ministara su ograničena. Vijeće ministara bira prioritete, a Uprava nema nikakvu mogućnost utjecati na donošenje odluke o raspodijeli sredstava koja su Vijeću ministara na raspolaganju”, pojasnio je Džakula.
Općinski načelnik Branko Bago je kazao da je općina Posušje poduzela sve kako bi se granični prijelaz Osoje uvrstio u proračun Uprave za neizravno oporezivanje.
”Brzo smo riješili imovinsko pravna pitanja vezana za zemljište koje je predviđeno za izgradnju prijelaza, već dvije godine lobiramo da se sredstva za izgradnju graničnog prijelaza uvrste u proračun Uprave. Na žalost, nismo ni u proračunu za 2018. godinu. Ipak, nadamo se da ćemo ipak ove godine naći neka alternativna sredstva i konačno krenuti u izgradnju prijelaza još ove godine”, kazao je Bago.
Dodao je da će sada svoje napore vezane za ovo pitanje usmjeriti prema Vijeću ministara.
”Potrebe našeg stanovništva i gospodarstvenika su takve da jednostavno moramo što prije dobiti ovaj granični prijelaz. Tim više što je granični prijelaz s hrvatske strane već priveden kraju. Nama u Posušju je teško shvatljivo, s obzirom na riješene imovinsko pravne odnose još 2016., te opetovanu iskazanu potrebu stanovništva i gospodarstva, da se izgradnji nije pristupilo, iako je najavljivana kao sigurna i u 2017. i 2018. godini. Ne možemo ponovno ni pomisliti na velike gužve ljeti kakve su bile posljednje dvije godine”.
Zaključio je da općina ne odustaje od napora da početak radova bude već ove godine. U tom smjeru ćemo, kako smo se usuglasili na sastanku, ustrajati na financiranju iz alternativnih izvora kroz proračun BiH, navedeno je u priopćenju Općine Posušje.
Kada je u pitanju infrastruktura novog graničnog prijelaza u Osoju, on bi prema idejnom nacrtu trebao sadržavati 4 trake. Od toga po dvije ulazne i dvije izlazne trake za promet putničkih motornih vozila i autobusa, te dvije za teretna motorna vozila.
Kada su u pitanju financijske sredstva potrebna za izgradnju graničnog prijelaza Osoje, Džakula je kazao da se ovakav granični prijelaz kakav je predviđen za Osoje ne može izgraditi sredstvima manjim od 2 milijuna maraka.
”Pravi iznos ćemo znati kada završimo cijelu projektnu dokumentaciju. Računamo da bi to moglo biti negdje između 3 i 4 milijuna maraka,” kazao je Džakula.
6 komentara
Sta je posusani bil odvukli carinu I terminal iz gruda u posusje da mozete?
U posusju je naj prija i bijo kroz grude nemoze ni magare proc
Sve je moj Beže jasno po tvom nazivu vi posusani bi se opet prodali turcima za saku dolara.najbolji primjer je prezime Begic,kasnije jurisic,Budimir I slicni.zato I sad po grudama ima Begovine od vasih pradjedova sto su im turci davali.
Turci davali našim pradjedovima,a vaši djedovi kasnije krali i otimali milom ili silom od naših,pa neznam kako objasniti Jack_u ovaj trgovinski odnos.Nama su davali,a vi otimali i krali.Nazovite ovaj odnos pravim imenom i znat ¢ete čiji ste potomci.
Hahaha pireli dobar si.a ciju su im zemlju turci davali,to neka turska starina il su kupili.pa vidis da ne znas ni di si šupalj.turci nasima oteli zemlju pa je dali vasim djedovima koji su bili turski podanici,da bi nasi djedovi koji nisu bili u milosti aga,od vasih opet kupovali natrag ono sto je nekad bilo njihovo.za to postoje I pisani tragovi a ne bapske price.ti ako imas dokaz da su ti nasi djedovi nesto ukrali onda ste ih trebali kazneno goniti.suplja ti ova prica.
Moj pradjed je švabo,zato nas i zovu Švabići.He he he.