Je li povećanje broja slučajeva pedofilije u Federaciji Bosne i Hercegovine dodatni alarm za bh. građane? Upućeni tvrde da su zakonski propisi u ovoj oblasti i dalje slabi i nedovoljno dobri za rješavanje ovog sve učestalijeg društvenog problema. Ostaju brojne nedoumice – kome se obratiti u ovakvim slučajevima, kako da reagiraju djeca, a kako roditelji? Jedno od pitanja je i da li se dovoljno radi na prevenciji pedofilije, te kakav je status registriranih pedofila koji su na slobodi?, prenosi BHRT.

Ovo je samo mali dio komentara na društvenim mrežama. Građane Istočnog Sarajeva uznemirila je informacija da je izvjesni Hanuš Fehim iz Novog Pazara, osoba sa obimnim kriminalnim dosjeom, uhićen  na području grada jer je uhodio osmanestogodišnjakinju. Međutim, ubrzo je pušten na slobodu. U međuvremenu, pojavila se informacija da se kreće oko škola. Javnost je dodatno uznemirena, jer je, kažu, u njihovoj okolini osoba registrirana kao pedofil.

“Osim prijave ovog događaja, PU IS nije zaprimila nijednu prijavu o ovakvim i sličnim događajima. Policijski službenici ove policijske uprave provode sve preventivne mjere i radnje na zaštiti svih građana sa posebnim akcentom na djecu školskog uzrasta, te ukoliko i bude prijava, postupiće u skladu sa zakonom”, rekla je Vesna Stokanović, glasnogovornica Policijske uprave Istočno Sarajevo.

A često sve ostane samo na zabrinutosti, te na društvenim mrežama. Većina građana nije ohrabrena i ne zna kako postupiti ako uoče ovakve slučajeve.

“Bilo koja žrtva, odnosno roditelj, može se obratiti bilo kojem policajcu koji će ga uputiti na pravo mjesto. Ono što je bitno napomenuti je reagiranje na svoju ruku, odnosno, roditelji nastave komunikaciju umjesto djeteta, i onda počnu psovke i svašta nešto”, kazao je Saša Petrović, istražitelj za borbu protiv organiziranog kriminala u FUP-u.

Osim prijavljivanja, često javnost nije ni svjesna problema pedofilije i odakle opasnost vreba. Stručnjaci kažu – najviše sa društvenih mreža. Osobe koje seksulano iskorištavaju djecu najčešće koriste internet za vrbovanje, putem online aplikacija. A neodostaje i svjesnosti o jačini ovog problema, smatra stručnjak za cyber sigurnost i sudski vještak Vahidin Đaltur. Kaže, djeca često izbjegavaju da prijave roditeljima i nastavnicima ovakve slučajeve.

“Neko moje istraživanje kroz ta predavanja i razgovor s djecom pokazuje da je njima najveći strah da će im roditelji oduzeti mobilni telefon. Tako da oni zbog toga šute i pokušavaju da to prođe”, istaknuo je Đaltur.

Odgovornost je na roditeljima, smatra psihoterapeut Nermina Vehabović-Rudež. Kako ističe, svoju djecu moraju staviti pod kontrolu kada je riječ o internetu.

“Djeca nema potrebe da imaju svoje facebook  profile kad su mali, nema potrebe da imaju svoje Instagram profile kad su mali ili ako vec imaju, onda to mora biti pod paznjom roditelja”, objasnila je Vehabović-Rudež.

“Ako vam kažem podatak da svako drugo dijete piše u koju školu ide, a svako četvrto govori adresu stanovanja, veoma je jednostavno danas doći do djeteta i ucjenjivati ga na razne načine. Zato stalno govorimo roditeljima da otvore oči”, naglasila je Aida Bekić ispred organizacije ‘Save the children’.

Svi su suglasni – ključ je u prevenciji i razgovoru. Na tome se, kažu, radi itekako malo. U Federalnoj upravi policije poručuju da edukacije rade samo po zahtjevu škola. Smatraju da zakonske okvire treba regulirati i pooštriti, te po mogućnosti prepisati iz okruženja. Navode primjer Tijaninog zakona u Srbiji. Povećati kazne za pedofiliju te regulirati program rada sa takvim osobama nakon njihovog izlaska iz zatvora, je prioritet, s obzirom na česte pojave povratnika u izvršenje krivičnog djela i njihove pogrešne percepcije.