Ove godine zbog požara su veoma mnogo ugroženi ekosistemi šuma i šikara termofilnog tipa, koji su inače rasprostranjeni na području Hercegovine. Svi ti eko sustavi su danas veliko bogatstvo zato što pokrivaju područje koje inače nije puno prekriveno vegetacijom i jako su osjetljivi, kazala je u razgovoru za Fenu profesorica na Odsjeku za Biologiju Prirodno matematičkog fakultata u Sarajevu Senka Barudanović, komentirajuću ugroženost biljnih vrsta u požarima.

Naglasila je da je Hercegovina jedan razvojni endemni centar te da se veliki broj endemičnih biljaka te ljekovitih i vitaminoznih vrsta nalazi na tom području.

”Svaka katastrofa koja uništava te ekosustave jako će oštetiti naš genofond”, upozorila je prof. dr. Barudanović.

Govoreći o tome što se može učiniti u ovom trenutku kako bi se spriječile te prirodne katastrofe, kazala je kako se, nažalost, sada ne može pomoći, te da je vrlo teško napraviti na tim područjima bilo kakvo pošumljavanje.

”Kao što znamo ta su područja nedostupna čak i ljudima da idu gasiti požare, a kamoli da se ide u akcije revitalizacije tih ekosustava. U ovom slučaju morat će se čekati na prirodno obnavljanje. A to je jedan veoma dugotrajan proces”, istaknula je prof. dr Barudanović.

Dodala je da se “prirodno obnavljanje događa, ali pod uvjetom da se iduće godine ponovno ne dogode požari i ponovno na istim područjima”.

”Još gore je ako požari zahvate neka nova područja iduće godine, ali treba biti spremniji da se oni ne bi događali. Jer se time, slično drugim prirodnim katastrofama, jednostavno skida onaj vegetacijski pokrivač koji je osnova i za sve druge vrste što tu žive, u ovom slučaju pored biljaka tu dolaze i životinjske vrste koje su rijetke”, istaknula je.

Po njenim riječima, Hercegovina je jedno posebno područje kada se posmatra cjelokupan europski kontitent.

”Jer kao područje Mediterana sadrži veliki broj veoma specifičnih životnih formi koje žive samo tu, ne javljaju se u drugim područjima, niti BiH niti Balkanskog poluotoka niti se to može tako lako nadoknaditi nekim ljudskim naporima. Znamo da ti napori teško idu zato što za njih ne postoji odgovarajuća financijska sredstva”, zaključila je Barudanović.