Proces izrade socijalne karte u Federaciji Bosne i Hercegovine uspješno je doveden do kraja, potvrdio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Ovaj službeni alat omogućit će uvezivanje podataka koje institucije već posjeduju, što je ključni preduvjet za donošenje pravednijih, učinkovitijih i financijski odgovornijih javnih politika.

​Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Zakon o metodologiji izrade socijalne karte u FBiH. Zakon bi se uskoro trebao naći na dnevnom redu Vlade FBiH, nakon što Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo financija dostave potrebna mišljenja. Iako je rok za dostavu bio osam dana, spomenuta ministarstva mišljenja još uvijek nisu dostavila.

​Izazovi u izradi: Podijeljena nadležnost i desetljeće otpora

​Proces donošenja ovog propisa dodatno usporava podijeljena nadležnost između Federacije i svih deset županija/kantona. Zbog toga je potrebno pribaviti i mišljenja županijskih razina vlasti, što cijeli postupak čini iznimno složenim.

​”Otpor socijalnoj karti postoji unatrag desetak godina. Danas više ne postoji infrastrukturna prepreka da socijalna karta zaživi. Ono što preostaje jest usvajanje zakona i politička suglasnost svih razina vlasti”, objašnjavajući proces ističe ministar Delić.

​Projekti i baze podataka koji su stvorili preduvjete za socijalnu kartu

​Kao temelj za prikupljanje podataka o kućanstvima poslužilo je nekoliko ključnih projekata i digitalnih aplikacija realiziranih tijekom trenutnog mandata:

• ​Pomoć EU za energetski siromašna kućanstva: Putem online aplikacije prikupljeno je više od 150.000 prijava iz četiri kategorije stanovništva, čime je stvorena prva velika baza podataka o kućanstvima.
• ​Aplikacija ePorodilja: Kroz ovaj sustav prošlo je više od 30.000 prijava, što je omogućilo prikupljanje značajnih demografskih i socijalnih podataka o obiteljima u FBiH.
• ​DIP (Award) softverski sustav: Pokrenut je novi softver kroz koji sada prolaze sve socijalne naknade iz resora Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, čime je javna uprava postupno uvedena u novi koncept rada.

​Zašto je socijalna karta ključna i tko najviše gubi njenim nedostatkom?

​Socijalna karta trebala bi omogućiti državi da po prvi put ima precizne podatke o stvarnim potrebama građana. Na taj način će se socijalna pomoć usmjeravati isključivo onima kojima je doista potrebna, uz drastično smanjenje mogućnosti zlouporaba.

​Ekonomski analitičari i predstavnici ugroženih skupina slažu se u ocjeni važnosti ovog alata:

​Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je istaknuo da je socijalna karta zapravo spoj statistike i evidencije centara za socijalni rad. Prema njegovim riječima, zbog dugogodišnjeg nedostatka ovog alata do sada su najviše gubili građani, a ne vladajuće strukture.

​Predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH Redžo Mehić naglasio je da i ova populacija čvrsto inzistira na uvođenju socijalne karte. Mehić objašnjava da ovaj sustav vjerno prikazuje stvarno materijalno stanje svakog pojedinačnog kućanstva, što će konačno osigurati da pomoć stigne do onih koji su u najtežoj situaciji.

​Uvođenjem socijalne karte, socijalna politika u Federaciji BiH konačno će se temeljiti na egzaktnim i stvarnim podacima, a ne na paušalnim procjenama.