U Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru predstavljena je knjiga “Škripari – Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.” autora prof. dr. sc. Ive Lučića.

Ovo kapitalno historiografsko djelo pruža kritičku refleksiju na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata te donosi detaljan uvid u sudbine sudionika pokreta otpora koji su desetljećima bili potisnuti iz kolektivne memorije. Knjiga je nastala u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba.

Dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Dražen Barbarić, istaknuo je kako autor obrađuje temu koja je ostavila duboke traume na tkivo hrvatskog naroda.

Obraditi temu koja je ostavila duboke traume na tkivo našeg naroda nije bilo lako, no dobili smo kodificirano i institucionalizirano kolektivno pamćenje. Ova knjiga je kritička refleksija na ono što je desetljećima bilo zakopano u katakombama uspomena, naglasio je Barbarić.

Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba prof. dr. sc. Miroslav Akmadža istaknuo je kako je prof. Lučić šesnaest godina radio na Institutu te ga smatraju svojim djelatnikom koji je ondje i započeo rad na knjizi.

Mons. dr. sc. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup u miru, pohvalio je činjenicu da autor donosi imena poginulih i izvješća biskupa Petra Čule iz toga vremena. Biskup je dodao kako su tada stradavanja pravednika često nadilazila stradanja krivaca.

Napravio je najviše što se moglo, osobito u radu s izvorima do kojih je teško doći u Bosni i Hercegovini. To su ponajviše udbeni izvori koji većini nisu dostupni, za razliku od Hrvatske, a pronašao je način da dođe do većine njih, rekao je Akmadža.

Prof. dr. sc. fra Robert Jolić naglasio je istraživačku objektivnost autora.

Osobito je važno što se u knjizi nije postavio kao sudac, nego je prosudbu prepustio čitateljstvu. Posebno me fascinira neutralnost prof. Lučića, kazao je fra Robert Jolić.

Prof. dr. sc. Ivica Šarac pojasnio je povijesni kontekst samog naziva, istaknuvši da se sudionici pokreta nisu nazivali „škriparima“, nego anonimnim borcima otpora, dok su ih vlasti pogrdno označavale „banditima“ i „teroristima“. Naziv se kasnije ustalio u narodu.

Autor knjige, prof. dr. sc. Ivo Lučić, zaključio je kako je riječ o teškim motivima i cjeloživotnoj povezanosti s temom ljudi koji su nestali tijekom i poslije rata.

Ovaj dio naše povijesti moramo osvijestiti, jer narod koji nema jasnu prošlost nema jasnu ni budućnost. Važno je to prikazati onako kako je doista bilo, jer to nije bila crno-bijela slika, poručio je Lučić.