Fra Smiljan Dragan Kožul preminuo je u ponedjeljak, 2. listopada, u jutarnjim satima u Varaždinu.

Ovaj omiljeni svećenik, franjevac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist, osnivač Radio Marije i Pokreta krunice za obraćenje i mir i suradnik Hrvatskog katoličkog radija ostavio je duboki trag u Crkvi u Hrvata i srcima vjernika, prenosi Hrvatska katolička mreža.

Iz Širokog Brijega

Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je u mjestu Turčinovići kraj Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini 28. veljače 1942. godine. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, prvi razred gimnazije pohađao je u Širokom Brijegu, a školovanje nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Potom u Zagrebu i talijanskom Salernu studira teologiju.

Kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali 29. lipnja 1968. godine. Od 1969. do 1972. bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci gdje su mu među studentima bili i kasniji zagrebački i riječki nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić.

Od 1972. do 1977. studira Crkveno pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum gdje postiže titulu doktora crkvenih pravnih nauka i gdje od 1977. do 1988. djeluje kao profesor sakramentalnog prava. Na talijanskom jeziku objavio je knjigu o sakramentu ženidbe (“Evoluzione della dottrina circa l’essenza del matrimonio dal C.I.C. al Vaticano II.”), a autor je i više članaka o sakramentalnom pravu u raznim časopisima. Godine 1977. papa Pavao VI. imenovao ga je braniteljem bračnog veza na Kongregaciji za sakramente, što je obnašao sve do povratka u Hrvatsku 1988. godine.

Zajedno sa slugom Božjim o. Aleksom Benigarom, fra Smiljan Dragan Kožul je pri Kongregaciji za svece vodio postupak za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U domovinu se vratio sredinom 1988. te je imenovan za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu. Tu je službu obnašao do 1999. kada je za Zagrebačku metropoliju uspostavljen Međubiskupijski sud prvog i drugog stupnja, odnosno za sve sjevernohrvatske biskupije. Na tom sudu prvog stupnja obnašao je i službu branitelja veze.

Pokret krunice

U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi. Pokret je za Zagrebačku nadbiskupiju odobrio kardinal Franjo Kuharić dekretom od 28. listopada 1993., a sljedećih mjeseci odobrili su ga i svi ostali biskupi Hrvatske te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Osnivači Pokreta krunice za obraćenje i mir jednoglasno su predložili fra Smiljana za duhovnog ravnatelja, a imenovao ga je kardinal Franjo Kuharić. Budući da je Pokret krunice ustanovljen za ostvarenje duhovnog preporoda hrvatskog naroda, temeljna mu je zadaća ostvarenje zajedništva u molitvi na tu nakanu. U tu svrhu Pokret krunice tiska i dijeli promidžbene materijale i knjige. Tako su u milijunskoj nakladi tiskane brošurice za molitvu Gospine krunice te za devetnicu i krunicu na čast Božjeg Milosrđa.

Na mnogo je načina i kroz različite prilike fra Smiljan Kožul poticao hrvatski narod na molitvu krunice. Jedna od inicijativa Pokreta krunice bila je i ona uoči prvoga posjeta sv. Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine. Pokret krunice tada je organizirao tridesetodnevnu molitvenu inicijativu da se izmoli milijun krunica za Svetoga Oca.

Odmah nakon povratka iz Hrvatske, Papa je na audijenciji, impresioniran ovom inicijativom, rekao da se narod koji može za Svetoga Oca izmoliti milijun krunica ne treba bojati za svoju budućnost, jer je krunica ono sredstvo za koje je naša nebeska Majka rekla da će sve ono za što je budemo u krunici molili to i ostvariti.

Promicanje kršćanskog glasa

Još u vrijeme komunizma fra Smiljan Kožul je predano radio na održavanju duhovne svijesti svoga naroda te je na talijanskom državnom radiju punih 10 godina bio urednik emisije na hrvatskom jeziku koja je građane nekadašnje Jugoslavije informirala o cjelokupnom kulturnom, političkom i religioznom životu u slobodnom svijetu.

Početkom ožujka 1994. fra Smiljan je, uz suradnju svojih najbližih suradnika iz Pokreta krunice, osnovao i radijsku postaju Radio Marija za koju je kardinal Franjo Kuharić izdao dekret odobrenja 11. ožujka iste godine. Radio Marija, kojoj je u prvim godinama bio na čelu, ostvarila je njegov san o radijskoj postaji koja će u Hrvatskoj neumorno promicati “kršćanski glas u obiteljskim domovima” te je na nju prenio svoje dugogodišnje iskustvo suradnje na Radio Vatikanu i na RAI-u.

Također je od samog početka aktivno sudjelovao u programu Radio Marije, a posebno kao voditelj emisije “Svećenik pravnik savjetuje”. Uz to, od 2000. godine bio je i stalni suradnik Hrvatskog katoličkog radija kao autor emisije “Iz Katekizma Katoličke Crkve”, sustavno prikazujući taj temeljni dokument katoličke vjere te teološke emisije “Na putu u Emaus”.

Nakon susreta s jednim od najvećih svjetskih karizmatika, p. Rufusom Pereirom 1998. godine te na njegov nagovor, fra Smiljan Dragan Kožul uključio se u Katoličku karizmatsku obnovu i s vremenom postao jedan od najpoznatijih svećenika karizmatika u Hrvatskoj. Dugi niz godina djelovao je u crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Održao je na tisuće duhovnih obnova i seminara za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Egzorcist

Četiri i pol godine bio je pomoćnik vodećeg vatikanskog egzorcista don Gabrielea Amortha te je osam godina obnašao službu egzorcista za pojedinačne slučajeve u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Tako je u sklopu duhovnih obnova izvršio stotine egzorcizama.

Za Hrvatski katolički radio fra Smiljan je pojasnio kako se vjernici mogu zaštititi od Zloga da se ne dogodi opsjednuće i da ne zapadamo na krive staze života:

“Kao vjernici i kao ljudi možemo se sačuvati od Zloga onako kako nas uči sveti Petar koji u svojoj poslanici piše da đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga će progutati: Oprite mu se čvrsti u vjeri. Upravo je to vjera da je Isus naš Spasitelj, da je on Bog, da je on svemoguć; znači molitvom, ali i primanjem sakramenata, posebno ispoviieđu, to je ono čime se mi možemo zaštititi. Ja stalno ljudima govorim: „Ne trebate se bojati! Sotona? On se vas boji jer svatko od nas ima križ. Kad smo kršteni, u taj križ smo urezani, a Sotona se boji križa. Nažalost, ljudi idu bioenergičarima, učiteljima reikija, transcendentalne meditacije, joge i raznih oblika gatanja. Kad to prihvaćaju, ljudi se praktički otvaraju djelu zloduha”.

Zlatna misa u rodnom gradu

Fra Smiljan Kožul u rodnom je gradu 2018. godine proslavio zlatnu misu i tom prilikom kazao:

“Zahvalan sam Trojedinom Bogu, Ocu, Sinu i Duhu Svetom za sve milosti koje su vodile moj svećenički život, zatim svima vama, dragi prijatelji, koji ste me na tom putu pratili svojim molitvama”.

Nakon zlatomisničke proslave za Hrvatski katolički radio je pojasnio zašto je odlučio postati svećenik franjevac:

“Pitate me zašto sam svoj život posvetio svećeničkom i redovničkom pozivu? Odgovor na to pitanje započet ću činjenicom da sam rođen u Hercegovini, u selu Turčinovići, župi Široki Brijeg. Hercegovina je vrlo katolički nastrojena, u njoj stoljećima djeluju franjevci koji su vrlo poštovani i smatra se da biti svećenik franjevac predstavlja uzvišeni poziv. I ja sam kao dječak, promatrajući što fratri rade i kako žive za narod, poželio postati svećenik fratar. Posebno me oduševljavalo njihovo propovijedanje, pa sam se i ja kao dječak zanosio kako ću i ja jednog dana moći propovijedati s propovjedaonice”.

I nakon 50 godina svećenstva fra Smiljan je nastavio voditi čak tri molitvene zajednice, tjedne susrete i nekoliko duhovnih obnova mjesečno, kao i najpoznatiju posljednju srijedu u mjesecu na kojoj se okupljalo i nekoliko tisuća ljudi.

Potkraj života, zbog narušenog zdravlja i poodmakle dobi, premješten je u samostan sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu gdje se posvetio molitvi i prinosio Bogu žrtve.