
Građani BiH u posljednjih šest godina svjedoče drastičnom padu životnog standarda. Dok cijene nezaustavljivo rastu, jaz između primanja i osnovnih životnih potreba postaje sve dublji, a statistički podaci potvrđuju ono što se svakodnevno osjeti na tržnicama i u trgovinama.
Podaci o strukturi troškova su alarmantni i pokazuju da se veći dio zarade troši isključivo na puko preživljavanje. U siječnju 2020. godine hrana je činila 37 posto ukupnih troškova potrošačke košarice, dok je pet godina kasnije taj udio narastao na čak 45,8 posto. Iako je prosječna plaća u proteklih pet godina porasla za 670 maraka, taj rast nije ni blizu pratio skok troškova života. U istom razdoblju vrijednost potrošačke košarice porasla je za čak 919 KM, što znači da su građani u stvarnom gubitku unatoč nominalnom rastu primanja.
Iako cijene na tržnicama ovih dana bilježe blagi pad, one su i dalje nedostižne mnogima. Prodavačica Olenija Trifković navodi kako se krastavac prodaje po cijeni od 7 KM, rajčica drži cijenu od osam maraka, dok su paprike od 7 do 10 maraka, ovisno o vrsti. Poseban luksuz postale su jagode čija se cijena kreće od 12 pa sve do 15 maraka po kilogramu.
Dragan Jošić iz Udruge za zaštitu potrošača “Reakcija” Banja Luka ističe kako su građani postali pravi prvaci preživljavanja. Prema njegovim riječima, došli smo u situaciju da su namirnice koje su nekada bile normalnost sada postale rijetkost. Meso se više ne kupuje na kilograme nego na grame, što najbolje oslikava dubinu krize u kojoj se nalazimo. Ekonomist Zoran Pavlović smatra da su građani prepušteni vlastitoj snalažljivosti te da je jedini izlaz pronalazak dodatnog posla ili vlastita proizvodnja hrane.
Još jedan slikovit pokazatelj pada standarda nudi kalkulator inflacije koji otkriva surovu realnost kupovne moći. Ono što je 100 eura vrijedilo 2020. godine, danas ima vrijednost od 125 eura. To praktički znači da novac vrijedi sve manje dok osnovne životne potrebe postaju sve skuplje, ostavljajući građane u stalnoj borbi s minusima.