Park prirode Blidinje obuhvaća područije planinske masive Čvrsnice, Čabulje i Vrana, a obuhvaća područje grada Mostara te općina Posušje, Tomislavgrada, Prozor-Rame i Jablanice.

Zbog geomorfoloških osobina, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta 1995. godine Blidinje je proglašeno parkom prirode. Blidinjsko jezero je geomorfološki spomenik prirode po kome je Park prirode Blidinje dobio ime, prenosi Anadolija.

Najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini, Blidinjsko jezero, koje se nalazi u dnu Dugog polja, na 1.184 metara nadmorske visine, ovih dana, u vrijeme mjera uvedenih zbog širenja koronavirusa, posjećuje samo mali broj domaćih turista.

Iako je proljeće i temperature se kreću i preko 25 Celzijevih stupnjeva, u Parku prirode Blidinje još uvijek se, na nekim mjestima, može vidjeti snijeg. Pored snijega tu su i različite vrste cvijeća, podsjetnik da je zima iza nas i da je kalendarski već uveliko nastupilo proljeće.

Blidinjsko jezero se prvenstveno napaja vodom topljenjem snijega sa okolnih planina, Vrana i Čvrsnice. Ljeti velik dio vode iz Blidinjskog jezera nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne razina jezera. U njemu se nalaze brojne porodice klijena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke. Uz jezero se proteže Dugo polje, koje danas služi za ispašu, a manjim dijelom za obrađivanje, premda je u prošlosti bilo obrnuto.

Najpoznatije znamenitosti parka uz jezero, između ostalog su i bogata arheološka nalazišta, a posebno se izdvaja nekropola sa 150 stećaka u Dugom polju koja je u januaru 2004. godine dobila status Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Od kulturoloških mjesta vrijedan spomena je i franjevački samostan, koji je smješten u podnožju vrha Pločno na 2.228 metara nadmorske visine, u mjestu zvanom Masna Luka, a u njemu je smještena i umjetnička galerija.