Budući da je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH proglašen neustavnim još polovicom 2014. godine, turističke zajednice u Federaciji BiH, već dulje od godinu dana, djeluju bez zakonskog okvira. Da je u BiH moguće i ono nemoguće potvrđuje Grgo Mikulić, direktor Turističke zajednice ZHŽ, koji za Bljesak.info govori o uvjetima u kojima trenutno posluju, nacrtu novog zakona o turističkim zajednicama u FBiH, te šteti koja se nanosi ovoj zemlji upravo propuštenim i neiskorištenim mogućnostima.

Kakvi su uvjeti rada Turističke zajednice ZHŽ trenutno?
Mikulić: Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke posjeduje vlastiti poslovni prostor u ulici Kralja Zvonimira u Ljubuškom. Isto tako Turistička zajednica ŽZH posjeduje svoj vlastiti prostor u Grudama gdje je smještena Podružnica Grude. Ako bismo stvar promatrali samo s te strane, mogli bismo reći kako Turistička zajednica ŽZH djeluje u vrlo solidnim uvjetima. No, okolnosti su sasvim drugačije kada se stvari malo bolje sagledaju. Budući da je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH proglašen neustavnim još polovicom 2014. godine i da je Ustavni sud odredio rok od pola godine za donošenje novoga Zakona, koji je istekao 31, siječnja 2015. godine, potrebno je naglasiti kako turističke zajednice u Federaciji BiH, već dulje od godinu dana, djeluju bez zakonskog okvira.

Kako je to moguće?
Mikulić: Nitko ne može odgovoriti na to pitanje, no činjenica je da je ipak moguće. Nije logično, ali moguće jeste. U Bosni i Hercegovini je Ustavni sud donio devedeset i jedno Rješenje o neustavnosti nekog zakona ili institucije i, usprkos tomu, nema ustavne krize. Kako je to moguće?! Opet, nikome nije jasno kako je to moguće, ali je činjenica da je to moguće. Paradoks jeste, ali, kako stvari stoje, država može funkcionirati i s takvim paradoksom. Paradoks paradoksa. Ako stvari pogledamo s te strane, onda moramo zaključiti kako Turistička zajednica ŽZH, uostalom kao i sve druge turističke zajednice u Federaciji BiH, djeluje u nemogućim uvjetima.

Šta je s projektima i inicijativama kad je u pitanju nadolazeća sezona?
Mikulić: Postoje mnogi projekti, no samo na papiru ili u glavama, kao ideje, jer kakve koristi od projekata ako nemate zakonski okvir, a na temelju njega ni novac za njihovo provođenje. Nikakav projekt se ne može provesti bez novca, veće ili manje količine, ali bez njega se ne može vršiti nikakva promidžba, a što je temeljna zadaća turističkih zajednica . I ne samo da nemamo novca za nove projekte, nego smo morali obustaviti izvršenje i starih, već započetih projekata, jer nemamo novca za njihov završetak.

Što nacrt novog zakona o turističkim zajednicama u Federaciji donosi za vas?
Mikulić: Na žalost nacrt novoga Zakona turističkim zajednicama ne donosi ništa. Zapravo im oduzima sve. Ako Nacrt Zakona kao takav bude usvojen, turističke zajednice u Federaciji BiH će se, za kratko vrijeme, zapravo ugasiti. Budući da Nacrt Zakona uopće ne predviđa plaćanje članarine turističkim zajednicama, turističke zajednice će, opet budući da prihod od boravišne pristojbe ne će smjeti koristiti za tekuće poslovanje, nego samo za poboljšanje turističke ponude, a i kada bi to smjele, one od nje ne bi mogle funkcionirati, bit će prisiljene uopće obustaviti svoj rad.

Bljesak.info: Kolika se šteta time nanosi turizmu u ZHŽ?
Mikulić: Ukoliko, oni koji o tome odlučuju, misle kako u Federaciji BiH nema potencijala za razvoj turizma, a ja odgovorno tvrdim, ne samo da ih ima, nego ih ima u daleko većoj mjeri nego to imaju mnoge zemlje u okruženju i u Europi, bolje da ne donose nikakav zakon, nego da donesu štetan zakon. Tako će biti barem manja šteta i za turistički sektor i za državu. U budućnosti će se barem uštedjeti na troškovima sanacije šteta koje nastanu od štetnoga zakona. A to bi,za Hercegovinu, za Federaciju BiH i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, bila samo još jedna propuštena mogućnost. A ako smo mi u Bosni i Hercegovini ičim bili bogati kroz povijest, bili smo bogati barem propuštenim mogućnostima. Jedna više ili manje, što je to za Bosnu i Hercegovinu? Što će gladnome dijamanti, kada ne valjaju jesti.

Obzirom na sve navedeno, kako se onda financirate?
Mikulić: Nikako. Sudovi kažu kako naša potraživanja ne možemo naplatiti preko sudova, nego da prinudnu naplatu naših potraživanja treba vršiti Porezna uprava Federacije BiH i njezine županijske podružnice. Porezna uprava kaže kako oni nemaju ovlasti izvršiti prinudnu naplatu, nego mogu samo dug evidentirati. Tako, opet dolazimo u istu situaciju apsurda. A što se tiče potraživanja iz 2015. godine, oni zapravo i ne postoji, jer nije bilo Zakona na temelju kojega će obveznici plaćati članarinu i boravišnu pristojbu. Tako su Turističke zajednice, ne svojom krivnjom, došle u situaciju samoukidanja, jer Zakon ih nije ukinuo, no jeste poništio sve načine financiranja, tako da će one prestati postojati samom prirodom stvari. Krivca za takvu situaciju, ako se ne može ili što je realnije ne će imenovati, trebalo bi potražiti po zapovjednoj odgovornosti, ili po logici interesnih skupina. U Bosni i Hercegovini je sve jasno i sve su karte na stolu, kako u politici tako i u gospodarstvu, samo je pitanje jesmo li se spremni suočiti s istinom i karte okrenuti da ih svatko vidi, te jesu li te karte jamac maksimalističkog dobitka pojedinih skupina i sviđaju li im se uopće te karte kao takve.

Postoji li neka inicijativa za stvaranje vlastitog županijskog zakona, kao što je to slučaj u HNŽ?
Mikulić: Ja sam izradio Nacrt Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te prijedloge Uredbi o turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi i predao ih Vladi Županije. Na njima je hoće li ga usvojiti kao takvog, izmijenjenog, ili hoće li uopće donijeti ikakav Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u ŽZH. Isto tako, izradio sam Nacrt Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH, te prijedloge Uredbe o članarini i boravišnoj pristojbi, te ih poslao Federalnom ministarstvu okoliša i turizma u Sarajevo. Ti zakoni, zbog podijeljene odgovornosti razine Federacije BiH i Županija, moraju biti usklađeni.

Na što su usmjereni prigovori kad je u pitanju taj Zakon?
Mikulić: Općenito, kada je u pitanju Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH, prigovori se uglavnom odnose na članarinu koja se plaća turističkim zajednicama i njezinu visinu, koju u Federaciji BiH plaćaju poduzeća iz turističkog sektora i poduzeća koja se bave s turizmom neposredno povezanom djelatnošću, a koja iznosi 0,05 posto na Ukupan prihod za razred A, 0,045 posto za razred B i 0,04 posto za razred C. U Republici Hrvatskoj, koja je uzor, barem kada je u pitanju turizam, ne samo nama nego mnogima u Europi a i u svijetu, osnovica za obračun članarine Turističkim zajednicama je isto tako ukupan prihod, samo što je, za razliku od nas, kod njih stopa daleko veća, čak nekoliko puta. I nikada nitko u Republici Hrvatskoj nije prigovarao, nije ni objavio članak u medijima protiv plaćanja članarine turističkim zajednicama, a ni protiv njezine visine. Za razliku od nas, oni su svjesni kako je ulaganje u turizam dugoročna investicija koja će se, ako se temelji na dobroj viziji i strategiji, višestruko isplatiti i državi i gospodarstvu, a i građanima.

Kod nas se znači ulaganje u turizam smatra nerazumnim troškom?
Mikulić: Da, no, valjda će i kod nas nekada doći drugačija vremena. Svjestan svega toga, ja sam učinio što sam mogao. Na daljnju proceduru ne mogu utjecati. Ako nadležni iz turističkog sektora misle drugačije, to ne znači kako sam ja u pravu. Možda sam ja u zabludi. Možda ja samo umišljam kako turizam u Bosni i Hercegovini, a osobito u Hercegovini, ima iznimno velike potencijale i kao takav svijetlu budućnost. Bez ljudi zalud su svi potencijali i sve mogućnosti. Samo ljudi, ljudi s vizijom, mogu aktivirati i prirodne i ljudske resurse, samo ljudi mogu koristiti i iskoristiti mogućnosti i šanse koje imaju i koje im se ukazuju. Sve drugo su zablude i iluzije. Tako možda i moje o ljudskoj svijesti, o razvoju turizma u Hercegovini i svijetloj budućnosti.

bljesak.info