Osnovne životne namirnice, ali i namirnice široke potrošnje često su mjerna jedinica za odnos uvoza i izvoza unutar robne razmjene Bosne i Hercegovine s drugim zemljama. Koliko smo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, isključujući prosinac, 2019. godine popili i pojeli tuđeg piva, vode, brašna, ulja…

Mlijeko

Prošle godine , od 1. siječnja do 31. studenog, u našu zemlju uvezeno je više od 49 milijuna litara mlijeka i pavlake (nekoncentrirani i bez dodanog šećera ili drugih sladila) ukupne vrijednosti 48 milijuna konvertibilnih maraka.

Izvoz je iznosio 57 milijuna konvertibilnih maraka. U istom razdoblju 2018. godine uvezeno je 29,1 milijuna KM vrijednosti mlijeka spomenutog tipa, a izvezeno 52,9 milijuna KM. Mlijeko za zaslađivanje (ili pavlaka, koncentrirani ili sa dodatnim šećerom ili drugim sredstvima) uvezeno je u vrijednosti od 2,6 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 705 tisuća litara. Također, izvoz ove robe iznosio je 189 tisuća KM.

Godine 2018. uvoz ovog tipa mlijeka dostigao je 3,7 milijuna KM, a izvezeno više od 260 tisuća KM. Što se tiče mliječnih prerađevina poput mlaćenice, kiselog mlijeka i pavlake, jogurta, kefira, aromatiziranih proizvoda ili sa dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom, uvezli smo robe u vrijednosti većoj od 19 milijuna KM ili više od 10 milijuna litara. U istoj grupi proizvoda izvoz je iznosio 32 milijuna KM.

Voće i povrće

Tijekom 11 mjeseci 2018. godine uvezeno je 18,3 milijuna KM vrijednosti spomenute robe, a izvezeno 19,1 milijun KM. Kada su u pitanju neki od najkupovanijih plodova zemlje, u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 19,2 tisuća tona krumpira (svježeg ili rashlađenog) ukupne vrijednosti od 16,8 milijuna KM.

Bosanci i Hercegovci jeli su 26 tisuća tona uvezenih jabuka čija je vrijednost gotovo 10 milijuna KM, te 54, tisuća tona šljive i divlje šljive ukupne vrijednosti 2,6 milijuna KM. Kada je u pitanju bh. prodaja spomenutih plodova u inozemstvo, krumpira smo izvezli 2,3 milijuna, jabuka 12,5 milijuna, a šljiva 4,8 milijuna KM. Krumpir je 2018. godine bio izražen kroz uvoz od 10,9 milijuna KM i izvoz od 1,5 milijuna KM. Jabuke smo uvezli u vrijednosti od 12,6 milijuna,a izvezli 6,4 milijuna.

Šljive su 2018. godine ušle u BiH vrijednosnom jačinom od 1,9 milijuna KM, a izašle kamionima s tovarom vrijednim 5 milijuna KM. Što se tiče vode, tradicionalnog dobra koje se prekomjerno uvozi, kroz bh. granice i u bh. prodavnice ušlo je 50 milijuna litara vode (uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma; led i snijeg) u vrijednosti od 23,7 milijuna KM. Bh. tvrtke su, s druge strane, izvezle 4,6 milijuna KM ili skoro 32 milijuna litara obične i gazirane vode. Više od 21,8 milijuna KM je vrijednost uvezene vode tijekom 11 mjeseci 2018., a izvoz 5 milijuna KM. Ipak, “zaslađene vode” su najprodavanije i takve je robe uvezeno čak 122 milijuna litara u vrijednosti od oko 132 milijuna KM.

Što se tiče izvoza, brojevi su sljedeći – 42 milijuna KM robe težine nešto iznad 66 milijuna litara. Još jedan proizvod široke potrošnje, možda i omiljeno alkoholno piće građana BiH – pivo, uvezeno je u iznosu od 140 milijuna litara vrijednih 102 milijuna konvertibilnih maraka. Bh. pivare su u zemlje susjedstva i svijeta izvezle samo 3,3 milijuna KM piva ili oko 3,1 milijuna litara. Godine 2018. uvoz je bio izražen sa 114 milijuna KM,a izvoz 2,9 milijuna KM, piše Klix.ba