Prve projekcije neslužbenih rezultata Općih izbora u BiH odmah su otvorile i pitanje postizborne slagalice. HDZ-BiH je na ovim izborima potvrđen kao izraz političke volje hrvatskog naroda. Kod Bošnjaka, SDA je zabilježila daleko najbolji rezultat. Međutim, Komšićev DF i Radončićeva SBB zajedno imaju približno jednaku potporu koliko i SDA, što otvara različite mogućnosti koaliranja.

Koalicija HNS-a, odnosno HDZ-a BiH, kako se čini prema prvim neslužbenim rezultatima Općih izbora u BiH, na razini Federacije BiH ima potporu od fantastičnih 11 posto. Ova je koalicija predvođena HDZ-om BiH  na većinskim hrvatskim područjima u prosjeku osvojila više od 70 posto glasova, što je ujedno i skoro sigurno jamstvo za ulazak u vlast na državnoj i federalnoj razini.

Nakon ovakvih rezultata predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sinoć je kazao kako bi se, što se njih tiče,  već danas mogli početi voditi razgovori o formiranju vlasti na federalnoj i državnoj razini.

Što se tiče HDZ-a 1990., iz ove stranke nisu izlazili s rezultatima za državnu i federalnu razinu, nego su se fokusirali na rezultate predsjedničkih izbora, očekujući da bi Martin Raguž do kraja prebrojavanja glasova, zahvaljujući glasovima s većinskih bošnjačkih područja,  mogao prestići Dragana Čovića u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Za razliku od ovakvih stavova i plasiranju spinova o nekakvom dvojnom bošnjačko-hrvatskom legitimitetu, u HDZ-a BiH već razmišljaju o pregovorima o sastavu buduće vlasti. Sudeći prema tvrdnjama koje dolaze iz HDZ-a BiH u ovoj stranci ozbiljno računaju s nastavkom suradnje s HDZ-om 1990 i njihovim povratkom pod okrilje HNS-a BiH.

-Vjerujemo da je ovim neuspješnim  izletom završeno eksperimentiranje HDZ-a 1990 izvan HNS-a BiH. Kao znak dobre volje spremni smo razgovarati o sudjelovanju HDZ-a 1990 u vlasti na državnoj i federalnoj razini  u okviru HNS-a – ističe visokopozicionirani dužnosnik HNS-a i HDZ-a BiH, dodajući da je jedini preduvjet za to prelazak izbornog praga HDZ-a 1990 i povratak pod okrilje HNS-a.

Među bošnjačkim strankama, najbolji  izborni rezultat na državnoj i federalnoj razini definitivno je ostvario SDA koji je dobio i utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva.  Prema prvim neslužbenim rezultatima  ova je stranka osvojila oko 300.000 glasova, odnosno nešto manje od 30 posto,  što ovoj stranci po svemu sudeći daje najviše izglede za ulazak u buduću vlast na razini Federacije BiH.

Otprilike jednako toliko potpore imaju skupa Komšićev DF i Radončićeva SBB, dvije stranke koje su se proglasile drugim strankama po snazi. Predsjednik DF-a Željko Komšić objavio je sinoć, nešto prije ponoći, da je DF druga stranka po snazi u Federaciji BiH. Oni su navodno dobili oko 150.000 glasova ili oko 13 posto potpore. Tvrdnje slične Komšićevima iznio je i Fahrudin Radončić, koji je objavio kako je SBB također druga stranka u Federaciji BiH s potporom od oko 150 tisuća glasova odnosno s 13 posto.

Zanimljivo je da Komšićev DF i Radončićeva SBB imaju zajedno približno jednaku potporu bošnjačkog biračkog tijela kao i SDA. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kojim će tijekom ići pregovori o sklapanju koalicija među bošnjačkim strankama. Iz poslovično dobro obaviještenih krugova tijekom današnjeg dana dolaze informacije kako je SDA već ponudila koaliciju Komšićevom Demokratskom frontu, čime bi iz igre bili izbačeni Fahrudin Radončić i Lagumdžijin SDP.

– Ukoliko Željko Komšić ne prihvati ovu ponudu, u tom slučaju SDA može za partnera uzeti Lagumdžijin SDP koji ima desetak posto potpore biračkog tijela što bi za posljedicu imalo političko spašavanje Zlatka Lagumdžije – uvjeravaju nas u sarajevskim krugovima, te dodaju kako će Komšić teško odoljeti izazovu da zauvijek zapečati političku karijeru Zlatka Lagumdžije.

Lagumdžijin SDP je prema prvim neslužbenim projekcijama pao ispod  10 posto, čime  je „Titova partija“, kako je Lagumdžija nazivao SDP tijekom ove predizborne kampanje, sankcionirana za poteze koje je proteklih nekoliko godina povlačila u većem bh entitetu.

hrsvijet