Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić drži kako imenovanjem nadbiskupa Henryka Hosera, vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, nije stavljen nikakav naglasak na viđenja i poruke nego na pastoralnu pratnju onih koji tamo dolaze.

Po njegovim riječima, imenovanje nadbiskupa slijed je prve odluke Biskupske konferencije o fenomenu Međugorja, koja je odlučila o potrebi asistencije prikladnog pastorala.

”Sada je Sveta Stolica imenovanjem nadbiskupa Hosera kao vizitarota s posebnim ovlastima upravo stavila naglasak na pastoralnu pratnju onih koji tamo dolaze i tamo se ispovijedaju i mole. Time se ne stavlja nikakav naglasak na viđenja i na poruke. To vidim kao skrb Svete Stolice za duše i njihovo spasenje”, kazao je kardinal u intervju za bh. izdanje Večernjeg lista u povodu blagdana Velike Gospe.

Upitan može li se uskoro očekivati pravorijek Svete Stolice o međugorskom fenomenu, kardinal je istaknuo kako se Crkva nikada ne žuri, niti čini brzoplete poteze.

”Mislim da uskoro neće biti cjelovito prosuđivanje, nego naglasak na pastoralnu pratnju”, naglasio je.

Kardinal se u intervjuu osvrnuo i na političko, sigurnosno i ekonomsko stanje u zemlji kazavši “kako je jadna država koja ne voli svoj narod”.

”Nažalost, truleži ima. To se može ozdraviti samo moralnom obnovom. U javnost valja unijeti odgovornost. Ta moralna vertikala i odgovornost treba biti na svim razinama, pa će i javno mnijenje ozdraviti i politika biti humanija. Nije to slučaj samo kod nas, već i na globalnoj razini. Ali nas, naravno, boli ono što se događa na našim prostorima”, ustvrdio je kardinal Puljić.

Dodao je kako treba znati voljeti ovu zemlju i sve ljude u njoj te da ljudi koji se deklariraju kao vjernici moraju biti hrabriji u borbi protiv kriminala i korupcije.

”Ako istinski Boga mole, treba znati čovjeka vrednovati. Valja nam graditi humanije društvo, ali to treba činiti iz vlastite humanosti i moralnosti – ocijenio je kardinal koji drži da su se “poremetile vrednote” pa je nastala trka za što više imati, trošiti i uživati što, po njegovom mišljenju, istinski ne usrećuje čovjeka.

Naglašava kako je na poseban način važna tema slobode i odgovornosti medija.

Isto tako, smatra, da se u javnom životu toliko toga izrekne nekorektnog i neistinitog čime se lako širi mržnja i sije nesigurnost među ljude.

Kardinal se osvrnuo i na sve veći problem iseljavanja iz BiH, naglasivši “da mnogi koji su otišli sigurno imaju više za trošiti, ali im nedostaje društvo s kim mogu popričati i popiti kavu” te da naše društvo ne izgrađuje pojedinac nego svi mi zajedno.

– Previše je sebičnosti i oholosti u izgradnji društva, treba više samo-prijekornosti i poštenja kao i odgovornosti, kako kod svakog osobno, tako i kod svih zajedno – istaknuo je.

Podsjetio je i na riječi dubrovačkog biskupa Mate Uzinića u Kupresu koji je istaknuo kako je dijeljenje, odnosno solidarnost najbolji način da se zaustavi egzodus ljudi, što, smatra kardinal, vlastodršci i novopečene gazde ne čuju.

– Bez međusobne solidarnosti teško je premostiti ovu tužnu stvarnost. Treba shvatiti da nitko nije dovoljan sam sebi, nego da trebamo jedni druge i da smo upućeni jedni na druge. Dobro je papa Franjo napisao: zabranjeno kukanje! Potrebno je shvatiti kako se, napadajući i optužujući jedni druge te kukanjem nad ovom stvarnošću, stvari neće promijeniti na bolje. Stara je poslovica da zdrav bolesnoga ne razumije. Tako i u ovom društvu više kukaju baš oni koji više imaju i više troše, dok oni koji skromno žive zrače plemenitošću – zaključio je vrhbosanski nadbiskup.