Da bi se doprinijelo sigurnosti u prometu koriste se i radari za mjerenje brzine kretanja motornih vozila. Iz ministarstava unutarnjih poslova obrazložili su kakve mogućnosti ovi uređaji imaju, piše Klix.

Brzina neprilagođena uvjetima na cesti najčešći je uzrok nesreća te se i zbog toga povećava broj stacionirnih radara. Shodno podacima dostupnim na web stranici BIHAMK-a te onima koje smo dobili od županijskih ministarstava unutarnjih poslova i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, na području cijele zemlje je 88 stacionarnih radara. Od navedenog broja, njih 78 je u Federaciji, devet u Republici Srpskoj i jedan u Brčko distriktu. Sarajevska županija ima najviše ovakvih radara – više od 40.

Među takvim radarima su i oni koji snimaju samog vozača, tj. na osnovu izgleda njihovog lica se može utvrditi i njihov identitet.

U ministarstvima unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, Zapadnohercegovačke županije i Posavske županije potvrdili su da imaju ovakve radare.

U MUP-u Bosanskopodrinjske županije naveli su da jedinim stacionarnim radarom ne mogu utvrditi identitet vozača na osnovu izgleda njegovog lica, piše Klix.

U MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije naglasili su da u jednom od policijskih vozila imaju radar koji službenicima daje mogućnost da jasno vide vozače.

U MUP-u Republike Srpske obrazložili su tehničke mogućnosti njihovih devet stacionarnih radara:

– Automatska detekcija brzine za sva vozila u vidnom polju, do 320 kilometara na sat u svim prometnim trakama koje su u vidnom polju radara, u dolasku i odlasku;
– Detekcija nepoštovanja zabrane prolaza (prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu);
– Prepoznavanje registarskih oznaka za sva vozila u dolasku i odlasku;
– Nadzor i snimanje;
– Automatski prijenos podataka i slično.

Nadležni poručuju da ovi radari doprinose smanjenju broja prometnih nesreća, ali su napomenuli da sigurnost u prometu zavisi i od drugih faktora, kao što je ispravnost vozila, i od toga u kakvom su stanju ceste.