O odlascima iz BiH poželjno je govoriti i pisati, a ako netko kaže kako se vratio jer u Njemačkoj nije mogao lijepo živjeti, odmah uslijede prozivke i vrijeđanje, piše Večernji list BiH. O tome ni susjedima ne govorim jer svi misle da sam u Njemačkoj počeo piti ili kockati pa nisam tamo mogao izdržati. Ali, jednostavno, nisam mogao. Imao sam izbor naći dodatni posao pa da mi nešto ostaje, ali što sam onda dobio? I tako sam se odlučio vratiti u Hercegovinu. Ne kažem da je ovdje dobro jer ova zemlja ne nudi perspektivu, ali opet ću se nekako snaći sa svojim ljudima, proizvesti hranu za vlastite potrebe, a vrijeme će pokazati jesam li napravio pravu stvar – priča nam jedan od “friških” povratnika iz “obećane zemlje”.

Mirniji život, razgovor…

Statistika je, ruku na srce, neumoljiva. Iz Unije za održivi povratak tvrde kako je pola milijuna građana otišlo u proteklih 10 godina. Međutim, iste te statistike ne uzimaju u obzir one koji se vrate, ali ni one koji su novi stanovnici BiH.

Ovih je dana Tomislavcity objavio priču o dvije njemačke obitelji s djecom koje su se doselile u duvanjski kraj. Tako su Sara i njezinih četvero djece te njihova prijateljica Rebeca došli živjeti kod Buškog blata, a Sarin suprug i otac djece Stefan ostao je raditi u Njemačkoj, a s obzirom na to koliko im se ovdje svidjelo, uskoro bi se i on mogao pridružiti svojoj obitelji.

Sara je iskreno priznala kako je pandemija bila okidač i da je previše materijalizma kroz koji se sve gleda u Njemačkoj. Stoga su i ona, ali i njezina prijateljica Rebeca željele sebi i svojima omogućiti normalan život. Najavila je, među ostalim, da bi moglo stići još nekoliko obitelji iz Njemačke s djecom.

– Svi misle da je u Njemačkoj “super life”, ali tamo se živi “na kredit”, sve je jako skupo. Ovdje se živi mirnije, ljudi međusobno razgovaraju i imaju vremena sjesti te piti kavu. Naša iskustava ovdje samo su pozitivna, svi su pristupačni – kazala je za Tomislavnews o iskustvima ovdje.

No, treba sagledati sve aspekte. Doći i živjeti u BiH s novcem kudikamo je drukčije, nego doći naslijepo ili se vratiti na isti taj način. Primjerice, većina onih koji odu u Njemačku ostaje do mirovine tamo pa se onda vraćaju kući i uživaju tu mirovinu ili se barem odluče živjeti na te dvije relacije zbog raznih pogodnosti koje “obećana zemlja” nudi.

Ali povratak prije toga mnogima nije realan.

Razlog je što BiH ništa ne nudi svojim povratnicima iako ima onih sa željom da dođu ponovno kući.

Primjerice, RH provodi mjeru “Biram Hrvatsku” koja svakom povratniku koji će pokrenuti posao u toj zemlji nudi do 200.000 kn (50.000 KM). U BiH nikakve slične mjere nema. A što bi onda trebalo učiniti? U svojem istraživanju “Održivost emigracija iz BiH” Anto Domazet, Vjekoslav Domljan, Almir Peštek i Faruk Hadžić donose, među ostalim, promišljanje poduzetnika Almira Gvožđara iz Sanskog Mosta i Suada Bešlića iz Živinica. Gvožđar je istaknuo kako će ljudi ostajati ovdje ako im se dadne dobra plaća, s 2000 KM mjesečno manje će se razmišljati o Njemačkoj te, ako se obrtnicima i poduzetnicima ponude manji nameti na rad.

Jačanje proizvodnje

Vlast se, prema istom istraživanju, mora usmjeriti na dva pravca djelovanja. Prvi je reforma domaćeg životnog okruženja ljudi i poslovne okoline za biznis, a drugi razvijanje odnosa s dijasporom i njezino aktiviranje te korištenje za potrebe razvoja BiH. Naveli su i koje su nove prilike u krizi ako se, naravno, naprave političke, ekonomske i socijalne reforme koje od postanka BiH izostaju.

– Nove prilike iz krize za jačanje veza s dijasporom odnose se na jačanje domaće proizvodnje hrane i pića, farmaceutskih proizvoda i medicinskih sredstava te uključivanje u lance vrijednosti europskih kompanija, koje će zbog sigurnosti i fleksibilnosti proizvodnje realocirati proizvodnju s azijskih destinacija i novu proizvodnju usmjeravati prema europskoj periferiji, uključujući i BiH, kao zemlju skorog kandidata za članstvo u EU i buduću članicu EU-a – navedeno je uz ostalo. Ako BiH ponudi perspektivu svojim stanovnicima, umjesto statistike odlazaka, pričat ćemo o dolascima, i to ne samo stranaca nego i onih koji se vraćaju kući.