“Bh. model” borbe protiv koronavirusa, koji je donekle sličio “švedskom”, doveo je do toga da se gospodarstvo, izuzev onog prvog vala, kada su opet radile velike, proizvodne tvrtke i trgovački lanci, ne zatvori do kraja.

Rezultati su takvi kakvi jesu, nije sve ni toliko crno ni toliko bijelo, međutim, vrijeme koje predstoji, ako ne bude više dramatičnog rasta novozaraženih, u što svi vjerujemo, bit će pravi pokazatelj kako smo u ekonomskom smislu “pregrmili” doba korone, piše Večernji list BiH.

Dospijeće kredita

Moratorija na kredite više neće biti. U Republici Srpskoj do kraja prosinca mogle su biti odobrene posebne mjere moratorija do šest mjeseci i poček do 12 mjeseci.

Zaključno s 2020. godinom, bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj i poslovnim jedinicama banka iz FBiH, fizičke osobe podnijele su 8.798 zahtjeva u iznosu od oko 250 milijuna KM, a pravne 1.888 zahtjeva u iznosu od oko 1,2 milijarde KM. Odobreno je 7.776 zahtjeva fizičkim osobama i 1819 zahtjeva pravnim osobama, navedeno je iz Agencije za bankarstvo RS-a.

Kada je u pitanju Federacija BiH, moratorij na kredite građanima i tvrtkama produljen je prošle godine, krajem mjeseca kolovoza, na idućih pola godine i na kraju veljače završavaju te olakšice za korisnike kredita koji su posebno pogođeni ovom pandemijom. Naravno, postoji mogućnost da se moratorij produlji ako se stanje s koronavirusom dodatno destabilizira, međutim, u ovom trenutku to više nije opcija.

Život se vraća u rutinu

Ekonomski analitičar koji je za Večernji list dao komentar na ovu temu kazao je da ćemo od proljeća već pomalo znati na čemu smo.

Prošla godina bila je takva kakva je, prošla je u strahu i neizvjesnosti. Iako i sada to sve postoji i slušamo ružne vijesti iz Europe, činjenica je da se život vraća u neku rutinu, daleko još od onog stanja na koje smo navikli, ali vraća se. Od proljeća, ako stvari budu tekle normalnim tijekom, vidjet ćemo na čemu smo. Već sada je cijena proizvoda i sirovina u svijetu viša, a te zemlje neće povećavati cijene kupcima u svojoj zemlji nego žiteljima drugih zemalja. Bh. problem je što se o krizi razmišlja tek kada ona dođe, a zamislite da smo proizvodili sami ono što moramo uvoziti, koliko bi nam sada bilo jednostavnije, no što je, tu je. Situacija nije laka, ali i nije bezizlazna, kazao je ekonomski analitičar.

Iako je teško komentirati koja će grana prva u BiH ostvariti veći rast, brojke iz prosinca prošle godine bude optimizam kada je u pitanju industrijska proizvodnja koja je narasla za 2,7 posto. Ono što je još zanimljivo je da je proizvodnja kapitalnih proizvoda na pandemijskom kraju godine, lani u prosincu, bila veća za 15,3 posto u odnosu na kraj 2019. godine.

Kapitalni proizvodi nazivaju se “glavnim gradom” industrije, radi se o imovini od zgrada preko vozila i strojeva do alata. Njih se tretira kao dugotrajnu imovinu, trajna dobra, stvarni, gospodarski kapital. Kada to ostvaruje rast u takvoj godini, onda se imamo čemu nadati, ustvrdio je analitičar.