Sve više ljudi, u odnosu na prethodne godine, odlučilo je po prvi put potražiti psihijatrijsku i psihološku pomoć, potvrdio je za Bljesak.info predstojnik Klinike za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar neuropshijatar prof. Miro Klarić.

Neuropsihijatar Klarić nadalje u razgovoru za naš portal pojasnio je broj i vrstu oboljenja pacijenata koji su zatražili pomoć u mostarskoj bolnici, ali i u kojoj mjeri je pandemija utjecala na te brojke.

Koliko je osoba tijekom 2019., a koliko tijekom ove godine liječeno te hospitalizirano na Klinici za psihijatriju SKB Mostar? 

Tijekom 2019. godine je evidentirano 670 prijema na Kliniku, dok je broj hospitaliziranih do studenog ove godine (ne uzimajući u izračun tekući mjesec studeni i predstojeći prosinac) 529. S obzirom na prosječan broj hospitaliziranih osoba u periodu od 2016. do 2018. godine koji na našoj Klinici iznosi približno 680, može se reći da nije došlo do značajnog pada ili porasta broja hospitaliziranih.

Naravno, veći je broj pacijenata koji se liječe ambulantno tako da se prošle i tekuće godine bilježi blizu 3000 psihijatrijskih i psiholoških pregleda i tretmana godišnje.

Koja su najčešća oboljenja kod tih pacijenata?

Uzimajući u obzir hospitalizirane pacijente – tijekom 2019. i 2020. godine je najveći broj pacijenata hospitaliziran poradi smetnji iz spektra shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, zatim anksiozno-depresivnih stanja (poremećaji iz spektra afektivnih i neurotskih poremećaja) te poremećaja vezanih za uzimanje psihoaktivnih tvari i ovisnosti, što je slično podacima iz perioda od 2016. do 2018. godine.

Najčešća oboljenja tretirana ambulantno u 2019. i 2020. godini su (redom po zastupljenosti) iz spektra: shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, poremećaja raspoloženja i neurotskih poremećaja te poremećaja psihološkog razvoja i intelektualne zaostalosti.

Bitno je naglasiti da navedeni podaci nisu relevantni za zaključke o frekventnosti psihičkih poteškoća i mentalnih poremećaja u općoj populaciji jer su razmatrani samo podaci o pregledanim i tretiranim pacijentima na Klinici za psihijatriju, a ne podaci uzeti iz opće populacije i/ili ostalih zdravstvenih ustanova.

Koliko je od ukupnog broja pacijenata, broj mladih/djece te s kojim oboljenjima?

Treba istaći da se broj tretirane djece na Klinici za psihijatriju ne promatra u okviru sveukupnog broja tretiranih, odnosno djeca se po broju javljanja i psihopatologiji promatraju odvojeno od odraslih.

U odnosu na prethodnu godinu od početka pandemije broj pregleda djece na klinici za psihijatriju se neznatno povećao. Međutim, treba istaći da je od početka školske godine uočljiv znatan porast prvih pregleda djece i adolescenata. Najčešće poteškoće zbog kojih se djeca i adolescenti javljaju u službu su: emocionalne poteškoće i smetnje ponašanja, auto i heteroagresivna ponašanja te tegobe iz spektra anksioznih i afektivnih poremećaja dječje dobi.

U kojoj mjeri je pandemija utjecala na broj oboljelih duševnih bolesnika?

Na pitanje u kojoj mjeri je pandemija COVID-19 utjecala na broj oboljelih duševnih bolesnika je teško precizno odgovoriti bez adekvatno provedenih (opsežnijih) istraživanja, ali uzimajući u obzir činjenicu da smo ove godine unatoč COVID-19 restrikcijama imali sličan, odnosno uobičajen broj hospitaliziranih i pregledanih pacijenata može se zaključiti da se pandemija negativno odrazila na psihičko stanje duševnih bolesnika, ali i osoba koje do sada nisu psihijatrijski tretirane.

Analizom frekvencije prvih pregleda 2019. i 2020. godine se evidentira statistički značajno veći broj prvih pregleda ove godine u odnosu na proteklu, što znači da je ove godine više ljudi prvi put potražilo psihijatrijsku i psihološku pomoć u odnosu na prethodnu što se vjerojatno (uzimajući u obzir i druge faktore) može povezati s pojavom COVID-19 pandemije.