Uhićenje 10 bivših pripadnika HVO-a i HV-a užarilo je međudržavne odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Dok iz Hrvatske poručuju kako neće dopustiti podizanje političkih optužnica protiv njihovih državljana iz BiH odgovaraju kako se radi o ratnim zločinima te da se Hrvatska miješa u “unutarnje stvari” BiH. Međutim, ovo stanje iznimne napetosti između dviju zemalja, prema dobro obaviještenim izvorima, i dalje će potrajati i to zbog – novih podizanja novih optužnica.

Dolazi Brammertz, a dolaze i uhićenja za Mostar

U posjet BiH 14. studenoga pristiže glavni haški tužitelj Serge Brammertz, a Tužiteljstvo BiH morat će podastrijeti kvantitetsko izvješće o učinjenom kako bi uvjerili glavnoga tužitelja u svoj rad i dobili prijeko potrebni novac za daljnji nastavak, dok su sudbine pojedinaca potpuno nebitne. U ovo izvješće ulaze i 10-orica uhićenih iz Orašja.

No, prema dobro upućenim izvorima, ovo neće biti i konačna brojka jer za očekivati je i podizanje optužnica za područje zapadne Hercegovine, konkretno Mostara, i to prvenstveno protiv nekadašnjih istaknutih pripadnika HVO-a. Oni će se teretiti također na osnovu zapovjedne i osobne odgovornosti za zločine, prvenstveno nad žiteljima srpske nacionalnosti u Hercegovini, odnosno, Mostaru.

Hrvatska će ‘pokazati zube’

Međutim, kako Dnevni list doznaje iz izvora bliskih službenom Zagrebu, došlo je vrijeme i da “Hrvatska konačno pokaže zube”. Naime, dok se do sada Hrvatska samo “pasivno branila” od optužbi za agresiju nad BiH, priprema se i protuudar – optužnice za raketiranje Banskih dvora i pokušaj ubojstva prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana koji nije prošao bez žrtava.

Također, “u igri” je i Bihać, iz kojega su poletjeli zrakoplovi, a spremna je i ratna dokumentacija oko raketiranja Dubrovnika iz Trebinja. Informacije idu toliko daleko da najradikalniji istupi idu u smjeru iznosa vrijednosti upućene humanitarne pomoći za BiH tijekom rata, kao i pružene skrbi za više od milijun izbjeglica iz BiH tijekom 90-tih.

Istrage, optužnice, uhićenja?

Iako se u hrvatskim medijima nagađalo o istragama u kojima se u kontekst dovodi i visoke časnike Hrvatske vojske s ratnim zločinima počinjenim na području BiH, one su se pokazale polovično točnim. Naime, među 37 hrvatskih časnika spominjalo se i ono ‘najzvučnije’, generala Ante Gotovine, no iz Tužiteljstva BiH javno su istupili s informacijom da “Tužiteljstvo BiH nema otvorenu istragu protiv Gotovine, niti je navedeni u statusu osumnjičenog”, ali da postoji predmet koji je u fazi prijave, a odnosi se na više osoba i formiran je na temelju izvješća MUP-a RS-a iz 2006. godine. Iz Tužiteljstva su demantirali i istragu protiv Milijana Brkića, aktualnoga potpredsjednika Hrvatskoga sabora.

No, ovo nije umirilo njih kao ni druge visoke časnike Hrvatske vojske i policije koji su sudjelovali u obrambenim operacijama u Hrvatskoj i BiH. Da u posljednje vrijeme raste nervoza zbog aktivnosti Tužiteljstva BiH pokazao je i javni istup Pavla Miljavca, predsjednika Hrvatskoga generalskoga zbora, koji je koncem travnja upozorio da se brojnim visokim časnicima Hrvatske vojske spremaju optužnice za ratne zločine u BiH te da su neki od njih već dobili poziv za svjedočenje.

Kako je svojedobno pisao hrvatski tjednik ‘Nacional’ koncem studenoga 2011. VSOA je poslala izvješća i operativne informacije o toj tematici tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor, ministru obrane Davoru Božinoviću, načelniku Glavnoga stožera oružanih snaga Dragi Lovriću, predstojniku Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petru Miševiću, ravnatelju Sigurnosno obavještajne agencije Josipu Buljeviću, kao i tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, tadašnjem ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku, tadašnjem ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te tadašnjem savjetniku predsjednika za nacionalnu sigurnost Saši Perkoviću.

Svi su oni informirani da bi se na udaru Republike Srpske, preko Tužiteljstva BiH, mogli naći i sljedeći hrvatski časnici: Ante Gotovina, Damir Krstičević, Rahim Ademi, Ljubo Ćesić Rojs, Mile Ćuk, Miljenko Filipović, Imra Agotić, Josip Čuletić, Danijel Borović, Ratko Dragović, Slobodan Matenda, Željko Glasnović, Davor Borac, Antun Luburić, Stanko Sopta, Petar Berberović, Davor Dodig, Ivo Turalija, Boško Papić, Dario Sušić, Mate Pavlović, Ivan Korade, Ivica Dekalić, Mate Grubaš, Predrag Mandić, Zlatan Mijo Jelić, Antun Luburić, Petar Berberović – Pepi, Davor Dodik Mate Pavlović, Drago Markić, Zvonimir Červenko, Tihomir Blaškić, Vlado Jurčević, Ilija Nakić, Zoran Marelja i Mate Grubaš.

HV zapovijedao HVO-om u Orašju

Uhićenje 10 bivših pripadnika HVO-a iz Orašja, a među njima i generala HV-a i HVO-a Đure Matuzovića ne stišava buru u međudržavnim odnosima Republike Hrvatske i BiH, kao i unutar same BiH.

Dok je uhićeni general Matuzović, preko svoga odvjetnika Almina Dautbegovića već poručio kako “svoja leđa neće podmetati za drugoga” te da “svatko tko je počinio zločine mora odgovarati”, pukovnik Hrvatske vojske Vinko Štefanek potvrdio je u subotu za N1 da je upravo on zapovijedao postupcima Hrvatskoga vijeća obrane na području Orašja i Istočne Posavine.

On je na pitanje ‘Smatrate li da je došlo do zločina na tom području’ novinaru N1 u telefonskom razgovoru odgovorio:”Na tom području uglavnom je bilo nekih ekscesa, individualnih biseraša, ali što se tiče Matuzovića, on nije ništa. On je jedan iznimno korektan, pošten i dobar čovjek. To možete svima objaviti. Taj nikada ništa nije napravio bez dozvole i odobrenja i štitio je interese Hrvata u Orašju”.

Zašto u Orašju nema teze o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’

Dok iz Tužiteljstva BiH tvrde kako u njihovoj optužnici, a koja još nije službeno potvrđena od strane Suda BiH, ne stoji teza o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’ te da se desetorici uhićenih i pritvorenih bivših pripadnika HVO-a na teret stavlja osobna i zapovjedna odgovornost za slučajeve ratnih zločina na oraškom području tijekom protekloga rata, činjenice potvrđuju da se u Orašju i Posavini branilo od agresije, ratna linija bila je i u Hrvatskoj i u BiH.

Ovdje Tužiteljstvo BiH, za razliku od brojnih dosadašnjih slučajeva kada su se podizale optužnice protiv HVO-a, ne govori o “udruženom zločinačkom pothvatu”, i to iz jednoga jednostavnoga razloga – onda bi u njemu sudjelovali i Alija Izetbegović i zapovjednici Armije BiH jer su se u Posavini i Orašju, Bošnjaci i Hrvati zajedno branili od agresije.

Milanović: 20 godina nakon rata dolaze nam predmeti s političkim inkriminacijama

O optužnicama iz BiH iste stavove imala je i vlada premijera Zorana Milanovića kao i aktualna vlada premijera Andreja Plenkovića. Za podsjetiti je da je Hrvatska vlada na sjednici održanoj početkom lipnja 2015. u “potpunosti odbacila navode i izrazila zabrinutost sadržajem pojedinih pravosudnih akata koje je Hrvatskoj uputila BiH poručujući da političke optužnice neće primati niti po njima postupati”.

“Nakon 20 godina političke optužnice dopustiti nećemo. Ako je netko za nešto konkretno odgovoran takvim se ljudima može suditi i u Hrvatskoj, teoretski. A političke optužnice više Hrvatska neće primati. I na to preventivno upozoravam, prije svega susjede da gledaju svoj posao, a mi ćemo gledati svoj posao – to je poruka. Dvadeset godina nakon rata, dvije godine prije zaključenja rada Haaškog tribunala, nama dolaze predmeti s političkim inkriminacijama, s političkim frazama kojih smo se naslušali i nagledali, a o kojima je i Haaški tribunal nešto rekao kad je u pitanju Republika Hrvatska i naša uloga u BiH, u oslobodilačkom ratu i ‘Oluji’”, kazao je tada premijer Milanović.

I Srbija istražuje HV i HVO

Srbija istrage o počinjenim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, vrši temeljem svoga zakona o nadležnosti za sve ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i Hrvatske i BiH.

Podsjetimo da je hrvatski ministar pravosuđa potvrdio da se protiv 43 osobe vrši istraga u Srbiji. Ovi ljudi vrlo lako bi se mogli naći i na srbijanskim, pa tako i INTERPOL-ovim tjeralicama. No, kako se doznaje od izvora iz Ministarstva branitelja susjedne Hrvatske, sve 43 osobe su pojedinačno obaviještene da su predmet istrage te su upozoreni da, radi predostrožnosti, ne napuštaju Republiku Hrvatsku.

Međutim, dok izvori iz Hrvatske tvrde da se na potvrđenom popisu o 43 osumnjičena ne nalaze pripadnici HVO-a, podaci iz Tužiteljstva Republike Srbije pokazuju da osumnjičeni pripadnici HVO-a, ali i Armije BiH, ne mogu “mirno spavati”.

Naime, Tužiteljstvo Srbije upravo istražuje ulogu u ratnim zločinima u Hrvatskoj i BiH, ukupno 74 osobe, i to u 14 predmeta. Istrage bi vrlo lako mogle rezultirati podizanjem optužnica i tjeralica nad bh. državljanima.

Do sada, Srbija je za ratne zločine optužila ukupno 188 osoba, nekadašnjih pripadnika HV-a, HVO-a, Armije BiH, ali i Vojske RS-a i JNA. Oni se terete za ubojstva 5.609 osoba. Hrvatska i BiH i Srbija imaju potpisane ugovore o suradnji u procesuiranju ratnih zločina i nije zanemariv podatak o visokom broju razmijenjenih informacija i dokaza u predmetima: Hrvatska je ustupila čak 175, BiH 61, Crna Gora 14, a Eulex/Unmik 107.

Dnevni list