U Bosni i Hercegovini samo 44 posto djece od tri do šest godina pohađa vrtić, što je jedna od najnižih stopa u Europi, a prosjek u zemljama EU-a je 92 posto, priopćio je Unicef u BiH. U Bosni i Hercegovini pristup je posebice ograničen za djecu iz ranjivih skupina – manje od dva posto djece romske nacionalnosti, djece iz ruralnih sredina, kao i djece s poteškoćama u razvoju ima priliku pohađati vrtić.

Navodeći da je više od 6500 djece na listama čekanja za upis, iz Unicefa su konstatirali da su proračunska izdvajanja za predškolske ustanove nedovoljna kako bi se osigurao pristup i kvalitetna usluga. Javna potrošnja za predškolsko obrazovanje u BiH iznosi 0,3 posto BPD-a i upola je manja od potrošnje u zemljama EU-a, gdje je 0,6 posto BDP-a.

U FBiH se samo 5,5 posto ukupnog proračuna za obrazovanje izdvaja za predškolske ustanove, u RS-u 9,3 posto, a u Distriktu Brčko BiH 7,6 posto. Ističući da predškolski odgoj predstavlja osnovni stup za razvoj ljudskog kapitala, Unicef je naveo rezultat njihovih studija ulaganja u djecu, prema kojima će svaka konvertibilna marka uložena u predškolski odgoj u BiH biti vraćena sedmerostruko.

Povećanje obuhvata bi za domaću ekonomiju generiralo više od 33 milijarde KM u idućih 30 godina. Prema Unicefu, djeca koja su pohađala vrtić imaju bolje rezultate u školi i češće se odlučuju za nastavak obrazovanja, što dovodi do veće produktivnosti i profesionalnog uspjeha, a učinci su još veći za djecu iz ranjivih skupina.

Predškolski odgoj se vidi i kao stup ekonomskog osnaživanja žena, a povećanje obuhvata predškolskim obrazovanjem u BiH moglo bi omogućiti pristup tržištu rada za više od 2200 žena godišnje, što bi za ekonomiju u BiH generiralo više od 500 milijuna KM u idućih 30 godina. Iz Unicefa su naveli da ima mnogo žena, odnosno majki, koje ne rade samo zato što im vrtić nije cjenovno prihvatljiv, ističući da kvalitetan i dostupan predškolski odgoj predstavlja važan motivacijski čimbenik za ostanak obitelji u BiH.