Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić nametnutim je izmjenama izbornog zakona provedena, no ostaje provesti presude Europskog suda za ljudska prava i to je najvažniji posao za nove vlasti u zemlji, kazao je u srijedu visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt.

Schmidt je 2. listopada, neposredno po zatvaranju birališta u BiH na općim izborima, nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava Federacije BiH.

Uveo je novi ustroj Doma naroda entitetskog parlamenta te mehanizme kojima se onemogućava blokada funkcioniranja vlasti u njemu, kako je to često bio slučaj u protekle četiri godine.

Na prvoj konferenciji za novinstvo nakon nametanja tih odluka, koju je održao u srijedu u Sarajevu, Schmidt je kazao kako je to bila njegova odluka te nema nakanu komentirati tvrdnje da je netko na njega utjecao.

Istaknuo je da je zadovoljan izbornim procesom u BiH, iako je jasno da nisu u cijelosti eliminirane izborne krađe. Činjenicu da je bilo manje kršenja izbornih pravila pripisao je ranijoj odluci o sankcioniranju govora mržnje i zloporabi javnih resursa u kampanji.

Pojašnjavajući zbog čega je intervenirao 2. listopada nametnuvši izmjene kazao je kako bilo žalosno to što u Federaciji četiri godine nije profunkcionirala vlast na temelju izborne volje birače na izborima 2018.

Ovoga puta nam se to neće i ne može dogoditi, kazao je Schmidt dodajući kako su njegovim odlukama stečeni uvjeti za brzu uspostavu vlasti.

Istaknuo je važnost povećanja broja zastupnika u nacionalnim klubovima unutar Doma naroda Federacije BiH, koji se na temelju izmjena povećava sa 17 na 23, jer se time uklanja disproporcija u odnosu na zastupljenost nekog od naroda u županijama.

Ujedno je kvota zastupnika unutar klubova koji su kvalificirani za predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta, odnosno za kontrolu nad uspostavom izvršne vlasti, povećana sa šest na 11. Takva odluka daje mogućnost zastupnicima iz hrvatskih stranaka da kontroliraju taj proces. Schmidtovo je stajalište kako se njegovim izmjenama definitivno osigurava bolja funkcionalnost Federacije, a ne ide u prilog bilo kojoj stranci.

Preporučujem da se rasprava o presudi (Ustavnog suda BiH) u slučaju Ljubić ovime završi. Za mene je u pravnom smislu presuda u tom slučaju provedena, kazao je Schmidt, koji je prijašnji sustav pun mogućnosti blokada usporedio sa “šepavom patkom”.

Istaknuo je kako izborni zakon BiH i dalje treba cjelovito promijeniti i to je velika reforma koja očekuje zemlju.

To se mora učiniti, kazao je Schmidt, uz ocjenu da se provedba pet presuda Europskog suda za ljudska prava više ne smije odlagati, a to je posao koji mora uraditi parlament BiH.

Bit će to prva i najvažnija zadaća za novi saziv parlamenta BiH, istaknuo je.

Nade o mogućem Daytonu II u nekoj zrakoplovnoj bazi (donesenom poput postojećeg) opisao je kao pogrešne upozoravajući kako ključne promjene mogu doći jedino iz same BiH. Dogodi li se to, kako je ocijenio, BiH može u narednih godinu dana računati na status kandidata za članstvo u EU.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je presuda utvrdio da se građane BiH diskriminira u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prva od njih u slučaju Sejdić-Finc donesena je još 2009. i odnosi se na prava pripadnika etničkih manjina.

Za provedbu tih presuda osim izbornog zakona potrebno je promijeniti i Ustav BiH, za što je potrebna potpora dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu.