Nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u izdanju od četvrtka donosi analizu stanja u BiH uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora i citira Visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je najavio ustrajati na promjenama Izbornog zakona nakon izbora bez obzira na očekivane otpore.

Prije su mnogi Bošnjaci u funkciji Visokog predstavnika vidjeli saveznika jer su očekivali da on svoje ovlasti koristi kako bi centralizirao Bosnu i Hercegovinu, što je u interesu Bošnjaka, piše autor teksta i dobar poznavatelj prilika u regiji jugoistočne Europe Michael Martens.

On se, u tekstu pod nazivom “Ako treba i putem dekreta”, obračunava i s, od njemačkih političara često korištenom, sintagmom “građanske Bosne”.

Iza pojma “građanska Bosna”, u kojoj svaki glas ima istu težinu, često se nalazila želja Bošnjaka da svoju brojčanu premoć iskoriste u jednoj drugačije konstruiranoj Bosni, primjećuje Martens.

Martens smatra da je mnogima trn u oku činjenica da Schmidt krivnju za probleme u zemlji ne svaljuje samo na dvije opcije u zemlji.

Schmidt doduše ne umanjuje i ne negira opasnost radikalne retorike hrvatskih i srpskih političara, ali u njima ne vidi jedini razlog za probleme u zemlji, navodi se u analizi FAZ-a.

U tekstu se nadalje navodi kako Schmidt svojim potezima, između ostalog, želi spriječiti da Bošnjaci “svoju brojnu premoć u etničkom proporcionalnom sustavu zemlje zloupotrijebe kako bi marginalizirali Hrvate“.

To se trenutno događa time što se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati i bivaju izabrani kao kandidati na položajima koji su prema Ustavu rezervirani za predstavnike hrvatske nacionalne skupine, navodi FAZ koji citira jednog “stranog diplomata” u Sarajevu.

Kada se jedan Mehmed Mehmedović izjasni kao Hrvat svima je već po imenu jasno da se zapravo radi o Bošnjaku.

To je u razgovoru za FAZ indirektno potvrdio i visoki predstavnik Schmidt.

Meni je osoba iz bošnjačkog stranačkog miljea rekla da se naravno ne radi o pravom predstavništvu Hrvata kada se netko s jasno prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjasni za Hrvata, rekao je Schmidt za FAZ.

Schmid je rekao kako “usprkos otporima” želi nastaviti s reformama Izbornog zakona i nakon općih izbora ove nedjelje.

Za veće zahvate smo vremenski bili preblizu izborima i trebamo uzeti u obzir da određena pitanja vrlo lako mogu zavladati predizbornom kampanjom i potisnuti ostale, važnije teme, rekao je Schmidt objašnjavajući zašto reforme nisu bile donesene prije ovogodišnjih izbora, prenosi Hina.

On je rekao kako nadalje računa sa žestokim otporom, ali je dodao kako će sve promjene biti sukladne Ustavu.

Na pitanje o tome računa li na podršku Europske unije, Berlina i Washingtona, Schmidt je rekao kako se savjetuje sa svim stranama, ali je istodobno dodao kako svoju poziciju ne vidi kao poziciju “glavnog tajnika Daytonskih čimbenika”.

Isto tako bih upozorio neke aktere u BiH da ne podcjenjuju moju neovisnost u donošenju odluka, zaključio je Schmidt.

Autor teksta procjenjuje, ukazujući na prosvjede proteklih mjeseci koji su bili usmjereni protiv Schmidtovih namjera, da Visoki predstavnik i dalje mora računati s otporom unutar BiH, ali i “nekih zapadnih intelektualaca”.