Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio je nametnuti odluku o izmjenama izbornog zakona BiH no one će biti samo tehničke naravi i neće se ticati provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, potvrdili su srijedu čelnici nekih od bosaskohercegovačkih političkih stranaka.

Schmidt je tijekom dana u svoj ured u Sarajevu (OHR) pozvao predstavnike važnijih političkih stranaka iz BiH kako bi ih izvjestio o takvoj nakani.

“Za sada imamo samo odluku koja se tiče integriteta izbornog procesa”, kazao je novinarima nakon sastanka s visokim predstavnikom predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić. To bi uglavnom značilo samo poboljšanja kontrole i organizacije izbornog procesa s ciljem sprječavanja izbornih prijevara.

Nikšić je kao i drugi sudionici razgovora potvrdio da je Schmidt na sastanku bio neuobičajeno emotivan.

Po riječima predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) Elmedina Konakovića Schmidt je “vikao i lupao po stolu” i “pokazao emocije” i ultimativno je zatražio od stranačkih čelnika da što prije sami pokušaju postići dogovor o cjelovitijim izmjenama izbornog zakona ili će u protivnom ponovo on djelovati.

To bi se, prema njihovim procjenama, moglo dogoditi u rujnu no precizni rok nije postavljen.

“Schmidt sada mudro čeka neko vrijeme te ako se politički akteri ne mogu dogovoriti, on će djelovati”, kazao je Konaković.

Potvrdio je da se da se to odnosi i na moguće uvođenje cenzusa za delegiranje zastupnika iz županijskih skupština u Dom naroda parlamenta Federacije BiH što je bit provedbe presude u slučaju “Ljubić” i čime bi se spriječilo da većinu u klubu Hrvata u Domu naroda preuzmu stranke bošnjačke ili građanske orijentacije.

Schmidt navodno inzistira i na dogovoru kojim bi se uklonila mogućnost blokade funckioniranja Federacije BiH nakon izbora.

Čelnici SDA i HDZ BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović, kako su potvrdili ostali sudionici, nisu bili na sastanku kod Schmidta.

Dužnosnik Naše stranke Peđa Kojović novinarima je prepričao da je jedna od članica izaslanstva HDZ-a Schmidtu prenijela da u najvećoj hrvatskoj stranci očekuju nametanje cjelovitog paketa promjena izbornog zakona jer bi u protivnom “na jugu zemlje” odnosno u dijelovima s hrvatskom većinom moglo doći do problema.

Promjene Izbornog zakona koje namjerava nametnuti visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa

Uvodi se kazna od do 30.000 KM, Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske liste ukloni osoba koja je osobno odgovorna za kršenja, a tu je i mogućnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

Visoki predstavnik između ostalog mijenja dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova Općinske izborne komisije.

“U slučaju da se imenovanje novog člana Općinske izborne komisije ili člana koji ga zamjenjuje ne izvrši u zakonom propisanom roku, dopušta se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da izvrši njihovo imenovanje”, navodi se u odluci.

U Izborni zakon se dodaje i novi stav, prema kojem je zabranjena zloupotreba prava na sudjelovanje u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem iz člana 7.3 ovog zakona.

Izmjenama zakona nositelju izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloupotreba javnih resursa, što uključuje:

a) uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanje poslova tijekom radnog vremena radi promociju kandidata ili političkih subjekata;

b) korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, pri čemu korištenje istih prostorija nije garantirano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima;

c) korištenje sredstava komunikacije, informativnih usluga, uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju;

d) korištenje prijevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju. Ova odredba neće se primjenjivati na prijevoz pojedinaca koji su pod režimom posebne zaštite utvrđene zakonom koji je predviđen kao dio sigurnosnih mjera koje se primjenjuju na visoke dužnosnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležna tijela tijekom obavljanja službenih dužnosti ili kada postupaju po službenoj dužnosti;

e) prikupljanje potpisa ili izbornu kampanju koju provode osobe koje obnašaju izabrane dužnosti ili su državni službenici, tijekom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo;

Također, nametnutom odlukom mijenja se i član kojim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije liste neovisnih kandidata ili neovisnog kandidata, kao i zloupotreba zakonskog prava sudjelovanja u radu biračkog odbora u ime jedne političke stranke protivno odredbi člana 2.19 ovog zakona tako što fiktivno predstavlja politički subjekt koji ima pravo na mjesto u biračkom odboru, u cilju favoriziranja drugog političkog subjekta koji nema pravo na mjesto u biračkom odboru.

Ova zabrana se odnosi i na članove biračkog odbora.

Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon štampanja u Službenim novinama Bosne i Hercegovine “što god od toga bude prvo”, piše u odluci.