U vremenu kada se javne zdravstvene ustanove sve češće suočavaju s nedostatkom sredstava, Sveučilišna klinička bolnica Mostar ide u potpuno suprotnom smjeru, navodi Akta.ba.

Više zapošljavanje nego u Sarajevu

U samo godinu dana zaposlili su gotovo 500 novih radnika, točnije 492, čime su prestigli čak i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu — tradicionalnog lidera po broju zaposlenih u zdravstvenom sektoru Federacije BiH, pokazuje analiza portala Akta.ba.

Taj skok u broju zaposlenih, s 2.734 na 3.226, ne samo da mijenja hijerarhiju među najvećim javnim poslodavcima u zemlji, već otvara i brojna pitanja o održivosti poslovanja ove ustanove. Naime, dok broj zaposlenih nezaustavljivo raste, financijski pokazatelji idu u suprotnom smjeru.

Gubitak od preko 7,3 milijuna KM

Na prvi pogled, poslovanje bolnice u 2024. godini djeluje impresivno – preko 183 milijuna KM prihoda. Ipak, ta brojka krije godišnji gubitak od više od 7,3 milijuna KM. Sličan minus zabilježen je i dvije godine ranije, dok je 2023. bila gotovo izuzetak kada je gubitak iznosio nešto više od 100.000 KM.

Unatoč financijskim problemima, SKB Mostar prošle je godine kontinuirano raspisivala natječaje za nova zapošljavanja, ponekad tražeći desetke, pa čak i više od stotinu novih radnika, sve na neodređeno vrijeme. U veljači 2025. godine bolnica je ponovno raspisala natječaj za dodatnih 50 radnika, opet bez ograničenog trajanja ugovora.

Osim gubitaka, bolnica se suočava i s velikim dugovanjima prema zaposlenicima. Prema dostupnim izvješćima, SKB Mostar godinama ne uplaćuje doprinose za zaposlene, a trenutni dug iznosi preko 115 milijuna KM. Ovakva praksa ozbiljno dovodi u pitanje financijsku održivost ustanove i prava radnika.

Bolnica opstaje zahvaljujući Hrvatskoj

Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Ante Kvesić, početkom godine u razgovoru za Fenu osvrnuo se na trenutno stanje i izazove u funkcioniranju bolnice, istaknuvši ključne projekte, postignuća i prepreke s kojima se suočavaju.

”Unatoč izazovima i financijskim minusima, nekako uspijevamo opstati. No, glavni problem našeg zdravstvenog sustava je činjenica da smo vjerojatno jedina država na svijetu u kojoj zdravstvo nije prioritet u proračunu – ne vraća nam se PDV, a sredstva od visokotarifnih roba koriste se u druge svrhe, umjesto za liječenje ljudi”, naveo je Kvesić.

Istaknuo je i da cjenik usluga bolnice datira još iz 1988. godine, što dodatno usložnjava financijsko poslovanje ustanove.

”Dajte nam tarifnik i cjenik poput onih u Hrvatskoj i ništa više nam ne treba. Samo neka netko osigura da se to može platiti. To bi već bilo dovoljno za značajan pomak naprijed”, dodao je Kvesić.

Direktor Kvesić također je naglasio da bolnica godinama opstaje zahvaljujući, između ostalog, financijskoj pomoći Republike Hrvatske koja godišnje iznosi oko 10 milijuna eura.

Dodao je da već 33 godine stalno ukazuje na isti problem – bolnica ima osnivača, ali nema vlasnika.