Neradna nedjelja već je dugo tema brojnih rasprava i suprotstavljenih stavova u Bosni i Hercegovini. Dok jedni podržavaju da trgovci imaju jedan fiksni slobodan dan, drugi smatraju da to nije u skladu s potrebama građana i vremenom u kojem živimo, posebno u sredinama koje su turistički orijentirane, piše Klix.ba.

U Federaciji BiH neradna nedjelja zakonski je regulirana tako da je toga dana zabranjen rad trgovačkih centara, lanaca i drugih trgovina. Iznimku od zabrane čine benzinske crpke, tržnice, cvjećarnice, pekare i mesnice.

Zabrana rada nedjeljom također onemogućava mnogim trgovcima da slobodno raspolažu vlastitom imovinom, poput trgovina i poslovnih prostora, odnosno da sami rade u svojim dućanima, čime se zadire u njihovo pravo na vlasništvo, pravo na rad i slobodno tržišno poslovanje.

Postavlja se pitanje, zašto se zakonom zabranjuje vlasnicima malih trgovina da sami rade nedjeljom ako to žele, dok u isto vrijeme trgovac u cvjećarnici, pekari ili mesnici može raditi kao i bilo koji drugi dan u tjednu?

Slovenski model kao primjer

To je Klix.ba pitao ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, podsjećajući ga da je u Sloveniji već pet godina na snazi zabrana rada nedjeljom, ali se vlasnicima trgovina do 200 četvornih metara dozvoljava da tada sami rade ili uz pomoć studenata i umirovljenika.

Hasičević je rekao da je Federalno ministarstvo trgovine, u sklopu pripreme zakonskog prijedloga o reguliranju rada nedjeljom, detaljno analiziralo više europskih modela, uključujući i slovenski, koji je po mnogočemu specifičan u Europskoj uniji.

“U Sloveniji rad nedjeljom u malim trgovinama nije zabranjen, ali je dopušten samo ako ga obavlja osoba izvan redovitog radnog odnosa. Ta mjera snažno štiti zaposlene od pritiska da rade nedjeljom, ali istovremeno omogućava minimalno poslovanje lokalnim trgovcima. Takav model pokazuje visoku razinu socijalne osjetljivosti, ali ograničava tržišnu fleksibilnost, osobito u turistički orijentiranim regijama i sezonskim sredinama. Osim toga, zahtijeva stroge inspekcijske kontrole i jasno definirane kriterije u praksi”, naveo je.

Hrvatski model kao osnova

Nasuprot tome, hrvatski model, koji Ministarstvo trgovine uzima kao osnovu za razmatranje, temelji se na fleksibilnoj zabrani: trgovcima je dopušteno da izaberu najviše 16 nedjelja godišnje kada će raditi, dok su sve ostale obvezno neradne.

Resorni ministar kaže da su takva rješenja predvidiva, praktična i već testirana u sličnom društveno-ekonomskom kontekstu.

Zato je predloženi model u Federaciji BiH zamišljen ovako:

• zabrana rada nedjeljom, osim za najviše 16 do 18 odabranih nedjelja godišnje po slobodnoj odluci trgovca
• obvezna isplata znatno uvećane naknade radnicima za rad nedjeljom

“Tako štitimo prava radnika, ali istodobno omogućavamo realnu i kontroliranu tržišnu fleksibilnost, uvažavajući specifične potrebe lokalnih zajednica i malih poduzetnika, kao i potrebe turističke sezone”, dodao je Hasičević.

Prijedlog izmjena zakona je u izradi i uskoro će biti upućen u zakonodavnu proceduru, uz prethodno planiranu raspravu sa socijalnim partnerima i transparentnu komunikaciju s javnošću. Iz Ministarstva poručuju da ostaju otvoreni za dijalog i konstruktivne prijedloge svih zainteresiranih aktera.

Sindikalni otpor promjenama

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH) za danas je najavio velike prosvjede ispred zgrade Doma sindikata na Skenderiji u Sarajevu.

Kako su rekli za portal Klix.ba, razlog prosvjeda je protivljenje uvođenju 16 radnih nedjelja. Predsjednica sindikata Mersiha Beširović poručila je da je moto prosvjeda “Ne damo neradnu nedjelju” te da je to poruka koju žele jasno poslati.

Iako su Ministarstvo trgovine FBiH i sindikat ranije zajedno radili na uvođenju neradne nedjelje i postigli dogovor, sada se čini da sindikalisti ne žele pristati na kompromise, iako mnogi radnici u drugim sektorima, posebice turizmu, smatraju da bi cjelogodišnja zabrana rada nedjeljom mogla imati suprotan učinak.