Iznimno veliki broj sunčanih dana u Hercegovini, osnovni je preduvjet energetske tranzicije koja je na pomolu.

Ona će, prema svemu sudeći, uključivati veliki broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz Sunca, čemu će svakako doprinijeti i liberalizacija zakonskog okvira, što je pitanje od izrazite važnosti za kućanstva.

Uz postojeća postrojenja, brojni investitori i kompanije uskoro će krenuti u realizaciju značajnih projekata izgradnje solarnih elektrana, a među njima su Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Grad Mostar, kao i pojedina privatna poduzeća.

U ovom trenutku jedna od lokalnih zajednica u kojoj se realiziraju ili će se uskoro realizirati veliki infrastrukturni projekti usmjereni prema energetskoj tranziciji je Grad Stolac, gdje će, prema najavama, nakon provedbe svih zacrtanih planova biti nekoliko solarnih elektrana ukupne snage od čak 600 megavata, što je gotovo kao Nuklearna elektrana Krško koja je snage 696 MW.

Kada se tomu dodaju i drugi kapaciteti, jasno je kako će u Hercegovini zbroj instalirane snage svih solara preteći instaliranu snagu Krškog.

Gradonačelnik Stjepan Bošković u razgovoru za Večernji list kaže kako Grad maksimalno izlazi u susret investitorima za realizaciju njihovih poslovnih ideja, potvrdivši kako su u ovom trenutku u fazi izvođenja dvije solarne elektrane – jedna u poslovnoj zoni Hodovo, druga na Komanjem Brdu, a u planu je i treća koju će graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. A u kontekstu ubrzanja investicijskih procesa, Bošković je naveo potrebu izmjene županijskog prostornog plana.

Inače, kada je riječ o novom projektu Elektroprivrede HZ HB, on će dodatno potvrditi poziciju ovoga poduzeća kada je riječ o obnovljivim izvorima energije.

Marinko Gilja, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar, nedavno je potvrdio kako, s obzirom na strateški cilj diverzifikacije proizvodnog portfelja, uz hidroelektrane i vjetroelektrane, planiraju i izgradnju te puštanje u pogon fotonaponske elektrane SE EP HZ HB 1 na području Stoca, ukupne instalirane snage 150 MW, planirane godišnje proizvodnje od 244 GWh. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na oko 180 milijuna KM.

Grad Mostar će pak postati prva lokalna zajednica u BiH koja će imati svoju solarnu elektranu, a u ovom trenutku radi se na osiguranju potrebne dokumentacije.

Gradonačelnik Mario Kordić potvrdio je za Večernji list kako će se energija proizvedena na taj način usmjeravati u postojeću energetsku mrežu koju već čini struja koja se dobiva od Elektroprivrede HZ HB i Elektroprivrede BiH.

Lokacija budućeg objekta bit će na području Pologa, zapadno od grada, a očekivanja su kako će Mostar do ljeta završiti proces dobivanja svih potrebnih dozvola. Odluka o izgradnji donesena je na temelju analize potencijala u odnosu na broj sunčanih sati i promjene u cijenama električne energije na globalnoj razini, a kada je riječ o tehničkim detaljima, bit će riječ o elektrani od 5 x 12 = 60 megavata (MW).

Europska unija je u procesu energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini ključni partner, koji će svojim znanjem i financijskim sredstvima u bliskoj budućnosti još snažnije podržavati projekte koji za cilj imaju smanjenje emisije štetnih plinova.

U kolumni šefa Izaslanstva Europske unije i posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini veleposlanika Johanna Sattlera i veleposlanice Švedske u Bosni i Hercegovini Johanne Strömquist naglašeno je kako bi BiH sa svojim sunčanim jugom, vjetrovitim planinama i zavidnim bogatstvom vodnih resursa mogla biti središte obnovljivih izvora energije na zapadnom Balkanu.

“Zelena tranzicija” počinje i završava s energijom i Bosna i Hercegovina bi mogla uživati u jeftinoj, čistoj i održivoj energiji za svaki dom i radno mjesto, poručili su visoki dužnosnici, podsjetivši pritom i na energetski paket EU-a koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila tijekom svog posjeta zapadnom Balkanu.

Njime se izdvaja 50 milijuna eura trenutačne pomoći za ugrožene obitelji u BiH kao podrška uslijed rasta cijena te 20 milijuna eura za podršku energetskoj učinkovitosti u kućanstvima i kompanijama.

Pitanje energetske tranzicije u BiH, odnosno prelaska na potpuno obnovljive izvore energije, svakako valja promatrati i u kontekstu skorašnjih pravila koja će se odnositi na dekarbonizaciju, a o kojima će ovisiti i konkurentnost našeg izvozno orijentiranog gospodarstva. A kada je pak riječ o usklađivanju pravne stečevine s Europskom unijom, svakako treba uputiti i na činjenicu da su u proceduri federalnog Parlamenta tri zakonska rješenja na tom tragu, zaključuje Večernji list.