Masovna izgradnja solarnih elektrana na brdima na području Hercegovine ugrožava povijesnu baštinu koja svjedoči o četiri tisućljeća staroj civilizaciji, upozorio je pročelnik studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas.

Gostujući u programu RTV HercegBosne iz Mostara, a kako prenosi agencija Hina – Tomas je istaknuo kako su najugroženiji objekti brojne kamene gomile i gradine koje teški strojevi ravnaju za izgradnju solarnih elektrana.

Masovna sadnja smilja

Najprije su ti objekti bili ugroženi kada je prije pet godina počela masovna sadnja smilja, a dodatno se intenziviralo postavljanjem elektrana koje koriste sunčevu energiju kao izvor.

”Svugdje u svijetu prije takvih aktivnosti provode se arheološke studije o utjecaju na baštinu. Nažalost naše institucije su devastirane”, rekao je Tomas za RTV HercegBosne. Pojasnio je kako najveću odgovornost za uništavanje povijesne baštine snose institucije koje izdaju potrebne dozvole za gradnju.

”Zato naše društvo i smatraju zaostalim”, istaknuo je Tomas. Pojasnio je kako kamene gomile i gradine predstavljaju očuvane, posebne prapovijesne krajolike stare i do četiri tisuće godina.

Povrat investicija

Po njegovim riječima očuvanje gradina i gomila, te drugih povijesnih lokaliteta predstavlja odličan temelj za razvoj turizma.

Desetine solarnih elektrana gradi se na području više općina i gradova u Hercegovini budući je povrat ovih investicija razmjerno kratak.

Vlasti Hercegovačko-neretvanske županije pokrenule su mapiranje lokaliteta za izgradnju sunčanih fotonaponskih elektrana.

I vlasti grada Mostara najavile su kako kao prva jedinica lokalne samouprave u BiH planiraju izgraditi solarnu elektranu instalirane snage od 60 megawata kako bi smanjili vlastite troškove za električnu energiju, te povećali proračunske prihode.