‘U ovom razdoblju, cijene drva mogu jedino ići gore”, govori za Bljesak.info Edo, jedan od ilegalnih prodavača kojeg smo pored kamiona natovarenog icjepanim drvima zatekli na mostarskom Bišću polju.

Cijene su veće nego inače, a kako govori, čim krene kišno razdoblje, drva će bit još i skuplja.

”Cijena iscijepanih drva kod mene je 100 KM, kvaliteta je odlična, mješavina bukve i hrasta i to su ova koja sad vidite, utovarena na kamion”, govori nam prodavač pokazujući na robu po koju ide u Nevesinje i prodaje ju u Mostaru.

”Isplati se, kako ne”, objašnjava nam i govori kako su i kod drugih cijene slične. ”Mogu biti samo više”, komentira trgovac.

Cijena neiscjepanih drva je, kako saznajemo, oko 100 KM.

Kupovina ‘na vreće’

Iako sezona grijanja još nije službeno počela, sezona pripreme ogrjeva je već lagano pri kraju. Pitali smo prodavače, obzirom da skoro ulazimo u listopad, koji je omjer kupaca koji ogrjev nabave jednokratno i onih koji kroz cijelu zimu kupuju drva ‘po malo’.

”Uzevši u obzir financije, sve je više onih koji kupuju što bi rekli ‘metar po metar’, a ima ih i koji uzimaju ‘na vreće’. Imam neke kupce od povjerenja, kojima dam robu i na rate, ali slabo danas više ikome možeš vjerovati. Većinom, bez obzira što kasnije drva bude i mokra i skuplja, sve više njih odlučuje na kupovinu od više puta”, govori nam Amar iz Nevesinja.
Loša sezona s mnogo kišnih dana utjecala je na ponudu i cijenu. Međutim, velike količine ogrjevnog drveta se i izvoze van granica Bosne i Hercegovine.

Edin Omeragić iz tvrtke ‘Drvosječa’ za Klix je ranije rekao kako zbog pada proizvodnje nemaju problema u odnosu nabavke i prodaje ogrjevnog drveta, ali kako je sve manje korisnika ovog energenta.

”Ne nedostaje nam drvnih sortimenata. Ono što je naručeno, trebalo bi biti bez problema isporučeno. Dosta ljudi s drva i uglja prelaze na pelet tako da rasterećuju potrebe za ogrjevnim drvetom i ugljem. Jednostavno opada potražnja za drvetom, a pogotovo za ugljem”, rekao je Omergić.

Trenutna cijena kubnog metra drva iznosi otprilike 104 KM u Sarajevu. Omeragić kaže kako je ovo stabilna cijena.
“Ne očekujemo drastične promjene cijene. Poskupljenja ne bi trebalo biti”, dodaju iz ‘Drvosječe’.

Ipak, cijena od 104 KM po kubnom metru drva i dalje je visoka za brojne građane koji se zbog toga nerijetko odlučuju za kupovinu kod ilegalnih trgovaca. Sudeći prema oglasima u novinama i na internetu, kubni metar kod ovih trgovaca košta između 80 i 100 KM.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od siječnja do srpnja 2019. godine, ukupna proizvodnja šumskih sortimenata manja je za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše je opala proizvodnja četinara, za 13,6 posto, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara veća za 5,1 posto.

S druge strane, u prvih šest mjeseci ove godine u padu je prodaja šumskih sortimenata za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

‘Realne cijene početkom godine’

Poučeni iskustvom iz prethodnih godina, kada je do drvnih sortimenata bilo teže doći, velik dio potrošača prešao je na grijanje peletom. Naročito, ako uzmemo u obzir činjenicu da je cijena ranije bila znatno niža, a kvaliteta mnogo bolja. Sada to, kako nam tvrde, i nije više slučaj.

”Ponukan iskustvima prijašnjih godina, kada su cijene bile dosta nerealne, odlučio sam se na kupovinu peleta početkom godine po prilično realnim cijenama. Za cijenu od 300 KM po toni, uzeo sam 6 tona. Količina je veća, no grijem dva stana i to je okvirno ono što nam je potrebno za jednu sezonu”, govori za Bljesak.info Luka Pavičić iz Širokog Brijega.

Na upit o kvaliteti ove i ranijih godina, kao i na situaciju s brojnim prevarama kojima su bili izloženi kupci ove vrste ogrjeva, Luka tvrdi kako je kvaliteta znatno lošija, no da izbora baš i nema. O prevarama kaže, nema iskustva, ali je čuo da ih je prethodnih godina bilo dosta.

Na najvećem internetskom oglašivaču u BiH OLX.ba cijene peleta kreću se i do 400 KM, što i nije tako visoko, ako uzmemo u obzir prošlu godinu kad su cijene ove vrste ogrjeva rasle i do visokih 600 KM.

Procjenjuje se da se tri četvrtine bh. stanovnika grije na drvo. Jednoj trećini drvo je jedini energent za spremanje hrane. Posljednjih godina povećan je broj tvornica za proizvodnju peleta, otvoreno je nekoliko toplana na drvo, uz redovne mušterije, proizvođače poluproizvoda i proizvoda od drveta.