Utjecajni predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su oštro kritizirali stanje pravosuđa u toj zemlji upozoravajući kako je njegova učinkovitost gotovo nikakva, posebice u procesuiranju kaznenih djela visoke korupcije.

Kriza etike u pravosuđu u BiH i neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju ne mogu se ignorirati, kazala je voditeljica misije OESS-a u BiH, američka diplomatkinja Kathleen Kavalec tijekom predstavljanja posebnog izvješća ove organizacije, u kojemu je analizirano stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu.

U dokumentu pod nazivom Izvješće o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti analitičari OESS-a su objavili zaključke na temelju praćenja oko 300 slučajeva povezanih s korupcijom. Pritom je najvažniji zaključak da je kaznenopravni sustav u BiH zatajio, što je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinitelje teških kaznenih djela.

Analiza upozorava na to da je u BiH tijekom 2019. podignuta samo jednu optužnicu za visoku korupciju, baš kao i u godini prije toga, dok je 2017. bilo deset takvih optužnica.

Također je navedeno kako je odgovornost za to prije svega na tužiteljstvima koja ne podižu optužnice čak ni nakon kvalitetno provedenih istraga u kojima su prikupljeni brojni dokazi. Izravna kritika je zbog toga adresirana na Tužiteljstvo BiH, ali i na Posebno tužiteljstvo Republike Srpske te na neka županijska tužiteljstva u Federaciji BiH.

Dodatni je problem to što za nepodizanje optužnica nema nikakvih pojašnjenja, navode iz OESS-a.

Nešto je bolja situacija s brojem podignuti optužnica u slučajevima “srednje” i “niže” korupcije, no i tu neprestano opada postotak osuđujućih presuda.

Reforma pravosuđa jedan od prioriteta za EU

Američki veleposlanik u BiH Eric Nelson pridružio se kritikama na račun pravosuđa u BiH podsjećajući kako je za vladu njegove zemlje to iznimno važno pitanje.

Na žalost, ne vidimo rezultate. Preporuke ovog izvješća jasno ukazuju na to da je potrebno povećati transparentnost pravosudnog sustava. Vanjski akteri, kao što je međunarodna zajednica, ne mogu biti jedini jamac reforme. Vlasti moraju poduzeti korake, izjavio je Nelson.

Šef Izaslanstva EU u BiH Johan Sattler istaknuo je kako je krajnje vrijeme za poduzimanje konkretnih koraka za promjene koje su BiH “očajnički potrebne” i to kroz donošenje zakona koji bi jamčili integritet, transparentnost i odgovornost izabranih dužnosnika.

Reforma pravosuđa je u vrhu 14 prioriteta što ih je Europska komisija još 2019. definirala kao preduvjete da bi BiH stekla status kandidata za članstvo u Uniji, no od tada u ovoj zemlji nije učinjeno ništa kako bi se stanje promijenilo.

Najnovije kritike na račun pravosuđa nisu se međutim nimalo dopale Milanu Tegeltiji, predsjedniku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV). On je na svom Twitter profilu predbacio OESS-u da se miješa u posao za koji nema mandat. Ustvrdio je kako pravosuđe mora biti zaštićeno ne samo utjecaja domaćih vlasti, nego i međunarodnih predstavnika i institucija.

Upravo Tegeltiju mediji učestalo prozivaju zbog stanja u pravosuđu tvrdeći kako je on taj koji je dopustio političke utjecaje, a kadrovskom politikom koju nameće sprječava da na pozicije dođu kompetentni i neovisni suci i tužitelji.

Tegeltija se prošle godine našao u središtu afere nakon što je tajno snimljen u kompromitirajućoj situaciji u kojoj jedan poduzetnik od njega traži pomoć kako bi se riješio njegov predmet na sudu, no taj slučaj do sada nije imao nikakav utjecaj na poziciju sadašnjeg predsjednika VSTV-a.

(Hina)