Više od polovine ukupnog broja žitelja Bosne i Hercegovine radno je neaktivno, pokazuje najnovije izvješće Agencije za statistiku BiH, a koje bi, ako se analizira, trebalo biti poziv na svojevrsne promjene svim razinama vlasti, piše Večernji list BiH.

Ugledni bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže u razgovoru za Večernji list kako BiH u tom kontekstu dijeli sudbinu regije, pri čemu, primjerice, Srbija ima daleko nepovoljniji odnos umirovljenika i radnika. Ono što je, naglasio je, specifično za BiH jest činjenica da imamo vrlo neaktivnu radnu snagu, odnosno veliki broj radno sposobnih, a neaktivnih građana.

Pojedinci, kaže Čavalić, ne rade po deset i više godina, a to ukazuje na dublji problem te bi se takva situacija mogla objasniti ili činjenicom da nema tržišnih prilika ili su radni odnosi nepovoljni za radnike.

Struktura 

Naravno, tomu treba dodati i da se veliki broj radno sposobnih iseljava, pri čemu Čavalić napominje kako dio njih, a posebice sezonci, ostaje prijavljen u BiH. Sve to zajedno govori o tomu koliko je zapravo komplicirana statistika rada u BiH.

Prema podacima dobivenim iz ankete o radnoj snazi koja je provedena od listopada do prosinca 2020., u četvrtom tromjesečju 2020. godine u BiH su bila 1,4 milijuna aktivnih stanovnika, od kojih je 1,1 milijun (83,4 posto) zaposlenih i 235 tisuća (16,6 posto) nezaposlenih. U istom razdoblju broj neaktivnih osoba iznosio je 1,51 milijun i nije se mijenjao u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine.

Kada je riječ o broju zaposlenih, on se u četvrtom tromjesečju 2020. godine u odnosu na prethodno tromjesečje smanjio za 2,8 posto, što je prouzročeno smanjenjem poljoprivrednih i građevinskih radova u zimskom razdoblju. Broj nezaposlenih osoba u istom razdoblju povećao se za 17,3 posto. U četvrtom tromjesečju 2020. godine stopa aktivnosti bila je 48,2 posto, zaposlenosti 40,2, nezaposlenosti 16,6, dok je stopa neaktivnosti iznosila 51,8 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 61,7 posto pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, 22,8 posto skupini od 15 do 24 godine, 15,2 posto skupini od 50 do 64 godine i 0,3 posto ima 65 i više godina.

Istodobno, u kontekstu obrazovne strukture nezaposlenih osoba vidljivo je kako 70,6 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom – 15,4 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem – 14 posto.

Već dulji niz godina konstantno se upozorava na scenarij koji se i dalje odvija nesmanjenom brzinom – iz BiH curi radna snaga, sve veći broj radno sposobnog stanovništva posao i sreću traži izvan granica države, a sve to, između ostalog, vodi i nepovoljnom odnosu radnika i umirovljenika. Opća je procjena da, kako bi sustav bio održiv, broj radnika i umirovljenika treba biti 2:1, no u BiH on je puno bliže omjeru 1:1.

Zajednički set socioekonomskih reformi za razdoblje 2019. – 2021. dao je ocjenu stanja prije pandemije iz koje je jasno kako su potrebne značajne strukturne promjene u kontekstu olakšavanja poslovanja.

Nužne reforme 

Naime, BDP po glavi stanovnika u BiH na razini je tek jedne trećine iznosa u EU. Slab razvoj privatnog sektora i niska razina investicija predstavljaju značajan izazov imajući u vidu činjenicu da je privatni sektor dokazani generator dugoročnog razvoja ekonomije. Međutim, privatni sektor trenutačno je premali, ima poteškoća ostati konkurentan i nedostaje mu potrebne dinamičnosti za izvozno orijentirani rast. Njegov udio u bruto domaćem proizvodu zemlje tek je 65 posto i najniži je u regiji, dok je produktivnost rada manja od polovine sedam manjih gospodarstava u tranziciji u Europi. Stoga su se entiteti obvezali kako će poduzeti odlučne korake u smjeru smanjenja poreznog opterećenja rada kako bi potaknuli konkurentnosti i omogućili dodatno povećanje plaća, a u cilju unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, oba entiteta su najavila kako će pojednostaviti i uskladiti postupke registracije poduzeća te procedure izdavanja licencija.