​Proizvodnja vlastite električne energije putem solarnih panela sve je popularniji trend u Bosni i Hercegovini. Iako je zakonski okvir za koncept kupca-proizvođača (prosumera) uspostavljen, administracija i dalje predstavlja izazov. Ipak, uz aktualne subvencije FBiH i financijsku potporu, povrat investicije u solarnu elektranu nikada nije bio brži.

​Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (OIEiUK) Federacije BiH raspisao je javni poziv vrijedan 4 milijuna konvertibilnih maraka za sufinanciranje ugradnje solarnih elektrana na obiteljskim kućama. Za ovaj program vlada iznimno velik interes građana.

​Četiri milijuna KM potpore: Tko ima pravo na subvenciju za solarne panele?

​Sredstva iz javnog poziva podijeljena su u dvije glavne kategorije s ciljem obuhvaćanja što šireg kruga kućanstava:

• ​Sufinanciranje od 50% troškova: Za ovu namjenu osigurano je 2,8 milijuna KM. Građani mogu ostvariti bespovratnu potporu do najviše 7.000 KM po stambenom objektu.
• ​100% financiranje za socijalno ugrožene: Ukupno 1,2 milijuna KM usmjereno je za 100 socijalno ugroženih kućanstava kojima će troškovi nabave i ugradnje solarnog sustava u potpunosti biti pokriveni nakon završetka radova.

​Iz Uprave Operatora za OIEiUK FBiH naglašavaju kako je ovo tek početak te najavljuju nove javne pozive i u narednoj godini, što ostavlja prostor i za građane koji se nisu stigli prijaviti u ovom ciklusu.

​Prosumeri u BiH: Administracija i dalje usporava solarnu tranziciju

​Građani koji sami proizvode struju za svoje potrebe, a viškove šalju u elektroenergetsku mrežu, nose naziv prosumeri (kupci-proizvođači). Iako njihov broj u BiH kontinuirano raste te trenutno brojimo nekoliko stotina registriranih prosumera, procedura priključenja i dalje je složena.

​Stručnjaci iz Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET ističu da je za masovniji prelazak na obnovljive izvore energije nužno dodatno pojednostaviti administrativne postupke. Prema njihovim procjenama, održiva tranzicija ne podrazumijeva samo postavljanje fotonaponskih panela na krovove, već i:

1. ​Prilagodbu mreže za prihvat kućnih solarnih baterija.
2. ​Pripremu sustava za elektrifikaciju grijanja putem dizalica topline (toplotnih pumpi).
3. ​Donošenje podzakonskih akata koji će smanjiti obim potrebne dokumentacije.

​Isplativost i povrat investicije u fotonaponsku elektranu

​Prosječna cijena ugradnje solarne elektrane za jedno kućanstvo u BiH iznosi oko 10.000 KM.

​Iako početna ugradnja zahtijeva određena ulaganja, procjenjuje se da se povrat investicije ostvaruje za 10 godina. Uz iskoristivost federalnih subvencija i očekivani rast cijena električne energije na tržištu, razdoblje isplativosti solarnih panela u praksi postaje i znatno kraće.

​S obzirom na to da kućanstva troše gotovo polovinu ukupne električne energije u zemlji, masovnija izgradnja krovnih solarnih elektrana ima ključnu ulogu u dekarbonizaciji i smanjenju ovisnosti BiH o fosilnim gorivima.