U parku nove osnovne škole u Posušju, uz prigodnu svečanost, jučer su otkrivene biste, odnosno brončana poprsja, trojici Posušana: prof. Benjaminu Toliću, prof. dr. Milanu Ramljaku i prof dr. Vladi Jukiću. Čast otkrivanja pripala je njihovim najbližim prijateljima, a biste je blagoslovio posuški župnik fra Mladen Vukšić.

U službenom programu, nakon uvodnih pozdrava načelnika općine Posušje Ante Begića i predsjednika Zavičajnog društva Posušje u Zagrebu Vlade Begića, pred mnogobrojnim uzvanicima, rodbinom i prijateljima preminulih intelektualca zbog kojih je i organizirana ova svečanost, održani su prigodni govori u kojima je predstavljen njihov život i rad, uz prisjećanja govornika kroz anegdote na čvrsta prijateljstva koja su ih vezala.

Tako su se na govornici izmjenjivala gospoda kojoj je pripala čast i da otkriju spomen obilježja. Prof dr. Zvonimir Marić i Petar Lovirić, kao bliski prijatelji, govorili su o prof. dr Milanu Ramljaku, prof. dr. Petrani Brečić , inače ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, osvrnula se na profesionalni rad prof. dr. Vlade Jukića te dr. Ivić Pašalić, blizak prijatelj pokojnoga prof. Benjamina Tolića govorio je o njegovom svestranom radu na više područja. Na koncu se nazočnima obratio i akademski kipar Tomislav Kršnjavi u pratnji ljevača Damira Ujevića, koji je otkrio nešto više o nastanku spomenika.

Prof. dr. sc. Milan Ramljak rođen je 1938. godine u Čitluku kraj Posušja. Doktorirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, gdje je odgojio generacije mladih pravnika kao redoviti profesor kolegija Upravna znanost od 1968. do 1990. godine. Kasnije je izabran za predstojnika katedre. Osim na Pravnom fakultetu, predavao je i na Visokoj upravnoj školi, a predavao je i na pravnim fakultetima u Osijeku, Rijeci i Splitu te na Medicinskom i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. do 1989. godine bio je predsjednik Udruženja za upravne znanosti i praksu RH. Hrvatskoj javnosti najpoznatiji je po svoja četiri mandata potpredsjednika Vlade Republike Funkciju ministra pravosuđa obnašao je od 14. svibnja 1998. godine do 13. travnja 1999. godine. Profesor Ramljak je bio istaknuti domoljub i intelektualac, a tako skroman i samozatajan sudjelovao je u samom stvaranju hrvatsk države kao autor Odluke o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je potom izglasao Hrvatski sabor 1991. godine. Prof. dr. sc. Milan Ramljak umro je 25. siječnja 2018. godine.

Prof.dr.sc. Vlado Jukić rođen je 1951. godine u Posušju. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu 1976. godine, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1982. godine. Završio je postdiplomski studij iz forenzičke psihijatrije i edukaciju iz bračne i obiteljske psihoterapije, a prošao je i niz dugih edukacije iz raznog područja psihijatrije. Bio je redovni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na studiju za socijalni rad predavao je socijalnu psihijatriju i socijalni rad i bolesti ovisnosti. Bio je predavač u više kolegija postdiplomskih studija, te na raznim postdiplomskim tečajevima. Objavio je oko 200 stručnih i znanstvenih radova, a bio je urednik i koautor jedanaest knjiga. Po osam je godina radio u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr Ivan Barbot“ Popovača i Klinici za psihijatriju Rebro u Zagrebu, a od 1994. godine sve do smrti je bio ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu. „Vrapče“ je pod njegovim rukovodstvom godine 2010, kao cjelina, dobilo status klinike te nosi ime Klinika za psihijatriju Vrapče. Bio je predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva i Hrvatskog društva za forenzičku psihijatriju Hrvatsk liječničkog zbora. Dobitnik je niza nagrada i odlikovanja. Bio je neumoran borac za prava osoba s duševnim smetnjama i pokretač ideje proglašenju Dana prava osoba s duševnim smetnjama. Umro je u Zagrebu 3. ožujka 2019. godine.

Hrvatski književnik, diplomat, prevoditelj i publicist Benjamin Tolić rodio se u Osoju 1943. godine. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu germanistiku i filozofiju. Emigrirao je 1967. godine u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika gdje nastavlja studirati filozofiju. 1970. godine za Hrvatskog proljeća se vratio u Hrvatsku. Optužen je za „neprijateljsku djelatnost“, ali je na Vrhovnom sudu oslobođen krivnje. Zaposlio se kao profesor njemačkoga jezika. Uređivao je Osmojezični enciklopedijski rječnik na području za njemački jezik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Bio je ministar-savjetnik u Hrvatskome veleposlanstvu u Bonnu od 1992. do 1994. godine. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. godine za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu. Promaknut je 22. studenoga 1995. godine na višu diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzul Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zürichu. Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana postavljen je 29. srpnja 1998. godine za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA – e. Pisao je dvadeset godina kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net, portal Hrvatskog kulturnog vijeća, javno.hr i druge hrvatske portale. Objavio je osam autorskih knjiga. Umro je u Zadru, 11. kolovoza 2022. godine.