Procijepljenost djece protiv zaraznih bolesti, upozoravaju stručnjaci, sve je manja, a u nekim je županijama ispod 50 posto. Prema izvješću Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije, postotak procijepljenosti u prvoj godini života nije na zadovoljavajućoj razini i iznosio je tijekom prošle godine od 50 do 60 posto, ovisno o vrsti cjepiva. Još je alarmantniji podatak koji govori o procijepljenosti starije djece.

Kolektivni imunitet

Naime, u izvješću koje je nedavno usvojeno na sjednici Vlade Zapadnohercegovačke županije stoji kako je procijepljenost djece od pet do sedam godina tek oko 30 posto, što je daleko ispod postizanja kolektivnog imuniteta.

– Tijekom 2021. godine na području ŽZH ukupno je cijepljeno 2325 osoba do 18 godina u skladu s naredbom o programu obveznih imunizacija pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2021. godini – navodi se u spomenutom izvješću.

Usporedbe radi, tijekom prošle godine u glavno je skladište cjepiva ove županije zaprimljeno ukupno 7280 doza cjepiva te je cijepnim centrima na terenu izdano 6937 doza cjepiva.

U izvješću se ističe kako tijekom prošle godine nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj nakon cijepljenja ni nuspojave kao posljedice cijepljenja.

Razlog niske procijepljenosti u 2021. godini, smatraju u Zavodu za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije, zapravo je propaganda protiv cijepljenja preko medija i društvenih mreža te nedovoljno povjerenje roditelja u cjepivo, kao i loša interpersonalna komunikacija među dionicima u procesu provedbe imunizacije.

– Jedan od razloga niske procijepljenosti leži i u činjenici većeg broja osoba zaraženih COVID-19 te povećanog broja obveznika cijepljenja kojima je izrečena mjera zdravstvenog nadzora zbog kontakta sa zaraženom osobom – ističu iz Zavoda za javno zdravstvo ŽZH u svom godišnjem izvješću.

Županija Zapadnohercegovačka nije iznimka u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju procijepljenost djece protiv zaraznih bolesti.

Postotak cijepljenja u nekim županijama pao je u slučaju nekih cjepiva i ispod 30, odnosno do razine u kojoj je ugrožen kolektivni imunitet. U protekloj godini čak je 30% manja pokrivenost cjepivima protiv ospica, dok je obvezni ciljni obuhvat viši od 90%. Na našim prostorima cijepi se protiv desetak zaraznih bolesti. Tako je obvezno cijepljenje djece protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, hemofilusa, influence tipa B, hepatitisa B, ospica, rubeole i zaušnjaka.

Strah od nuspojava

Prema smjernicama SZO-a, dobrom stopom cijepljenja po određenim cjepivima smatra se postotak cijepljenja u ukupnoj populaciji od 85 do idealno 95%. Roditelji se najviše protive MMR cjepivu koje se djeci daje protiv ospica, rubeole i zaušnjaka. Razlog je strah od nuspojava, međutim, stručnjaci navode kako je taj strah neopravdan te da istraživanja nisu pokazala da se, primjerice, autizam može povezati s ovim, kao ni bilo kojim drugim cjepivom. Puno veći strah bi, navode, trebao biti od pojave ovih zaraznih bolesti jer neke od njih mogu biti i smrtonosne. Zbog pada razine procijepljenosti u BiH propisane su i kazne za roditelje koji bez konkretnog razloga odbijaju cijepiti dijete. Kazna u FBiH je od 100 do 2000 KM, ali najčešće izrečena kazna iznosi 100 KM, i to zbog propuštanja brige za maloljetnu osobu. Inače, kada je riječ o BiH, s kažnjavanjem roditelja počelo se prije 3-4 godine, i to najprije u RS-u.