U posljednjih desetak godina iz BiH je imenovano osam biskupa koji su preuzeli vođenje važnih biskupija, uglavnom u BiH, Hrvatskoj, ali i drugim državama, poput Norveške, te dobili pozicije papinskog izaslanika. Trenutačno podrijetlom iz BiH čak je dvanaest biskupa, od kojih su dvojica umirovljena, piše Večernji list BiH.

U sljedećem razdoblju očekuju se promjene na čelu triju biskupija, a jedna je praktički i formalizirana ustoličenjem nasljednika. Prema crkvenim propisima, svi biskupi kada navrše 75 godina života šalju Papi svoju molbu za umirovljenje. Prošle je godine formalno istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću koji je rođen 1944. godine. No, on nije otišao automatizmom u mirovinu, kao što je to, primjerice, bio slučaj s njegovim vršnjakom mons. Ilijom Janjićem koji je, kada je prošle godine navršio određene godine starosti, ipak umirovljen. Na poziciju kotorskog biskupa Papa je imenovao mons. Rroka Gjonlleshaja. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ove godine također navršava 75 godina života. Njemu je sveti otac Franjo praktički već odredio nasljednika imenujući na početku ove godine koadjutorom mons. Tomu Vukšića, inače vojnog biskupa BiH.

Karmelićanin biskup

Tijekom 2021. potrebne godine starosti za umirovljenje navršava i banjolučki biskup Franjo Komarica, najmlađi od aktualne trojke. Tamošnji pomoćni biskup je Marko Semren. Iako nije formalno navršio godine za umirovljenje, na njegov zahtjev ipak je ranije umirovljen pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar. Uz BiH, koja očekuje značajniju promjenu na vrhu Crkve, iz ove zemlje imenovano je više svećenika za biskupe u Hrvatskoj. Posljednje imenovanje bilo je ono mons. Bože Radoša za varaždinskog biskupa, koji je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama kod Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina poslije njegova obitelj preselila se u Hrvatsku. Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, imenovala ga je Kongregacija za kler na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom prošle godine. U javnosti nije dovoljno poznato da je i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. On je rođen u Johovcu, župa Foča, kod Doboja. Veći dio života proveo je kao redovnik karmelićanin, a ujedno je prvi svećenik iz toga reda koji je imenovan biskupom u Hrvatskoj. I on je obnašao brojne dužnosti, uključujući i provincijala Hrvatske karmelske provincije, zatim generalnog vikara karmelićana, a bio je i rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda “Teresianum” u Rimu do 2016. godine kada je zaređen za biskupa. 
Još jedan Tomislavgrađanin Dražen Kutleša imenovan je za biskupa Porečke i Pulske biskupije u lipnju 2012. godine. Ovo se imenovanje vezivalo uz rješavanje statusa samostana na Dajli.

Papin prelat

Mons. Berislav Grgić, biskup je koji je na čelu vjerojatno najsjevernije biskupije na svijetu. Nalazi se u gradu Tromsø u Norveškoj. Papa ga je biskupom imenovao 2008. godine. Njega su s vjernicima iz rodne Kotor Varoši prognale ratne srpske vlasti te je najprije došao u Hrvatsku, a zatim 1996. kao izbjeglica u Norvešku. Mons. Petar Rajič, hrvatskih korijena iz BiH, trenutačni je nuncij za Litvu. Bio je u bliskoj pratnji pape Ivana Pavla II., a 2003. povjerena mu je vrlo osjetljiva služba – prelata predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Tijekom 2009. imenovan je nadbiskupom nuncijem za Arapski poluotok.