Status grada u BiH može dobiti i mjesto sa oko 10.000 stanovnika, ukoliko je sjedište županije. Dobivanje statusa grada propisano je zakonima o lokalnoj samoupravi država u regiji, piše Al Jazeera.

Ipak, neke općine, koje su odavno prerasle okvire propisane zakonom, još čekaju da im državne vlasti odobre status, a druge su na tu odluku čekale godinama.

U Bosni i Hercegovini je ova situacija posebno zamršena, jer status grada može da dobije i mjesto sa oko 10.000 stanovnika, ukoliko je sjedište županije. Posljednja razina političko-administrativnih jedinica Bosne i Hercegovine su općine. Njih u državi ima 143.

No, osim Sarajeva, Banja Luka i Mostara koji su gradovi duže vrijeme, posljednjih godina entitetski parlamenti gradovima su proglasili i Tuzlu, Zenicu, Bihać, Široki Brijeg, Istočno Sarajevo, Bijeljinu, Doboj, Prijedor i Trebinje.

“Da bi se grad mogao konstituirati, dakle, da bi neka općina postala grad, mora imati najmanje 30.000 stanovnika. Tako zakon kaže, ne znamo da li je to dobro rješenje ili nije. A 10.000 u užem gradskom jezgru. Ali, izuzeci su općine koje su sjedišta županija. Kod njih nije uvjet broj stanovnika”, kaže Vesna Travljanin, direktorica Saveza općina i gradova FBiH.

Previše spustili kriterije

Ipak, prisutna su i mišljenja da nije bilo potrebe za ovako brojnim imenovanjem gradova u BiH, te da je ovakva podjela urađena, uz ostalo, i zbog zadovoljenja nacionalne izbalansiranosti, piše Al Jazeera.

“I ranije, u bivšoj Jugoslaviji bio je sustav po kojem gradom ne može postati lokalna zajednica koja ima manje od 50.000, odnosno 100.000 stanovnika. Mislim da smo suviše spustili taj kriterij, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. U potpunosti možemo govoriti o zadovoljenju prvenstveno nacionalnih, a ne drugih kriterija. Ne možete imati grad koji u sebi ne sadrži dvije ili više općina. Dakle, sada u BiH imamo situaciju, možda jedino u svijetu, da jedna općina čini grad, a što je ”nonsens”, smatra Almir Terzić, politički analitičar.

Ured Visokog predstavnika u BiH ranije je upozoravao da ukoliko se želi proglasiti grad bez više općina, onda se mora prvo promijeniti Ustav gdje piše da se status grada dobiva samo ako se to mjesto sastoji od dvije ili više općina.

‘Nek’ budemo građani iz prestiža’

“Široki Brijeg je po površini i po broju stanovnika najmanji grad u Bosni i Hercegovini. Broji oko 10.000 stanovnika. I najmlađi. Gradom je postao prošle godine”, izvještava reporter Al Jazeere Sanel Kajan.

Ovdje kažu da im dobivanje statusa grada znači olakšan pristup EU fondovima. Dodaju da tako, ovo mjesto u zapadnoj Hercegovini, lakše može privući strane investitore.

“Široki Brijeg pokušava i treba stvoriti uvjete da postane zanimljiv stranim investitorima. Na tome upravo i radimo. Svakako, ta titula grada za ljude koji ne poznaju dovoljno ovu situaciju može nešto i značiti. Ali evo, iz nekog prestiža, neka budemo grad, nek’ budemo građani”, kaže gradonačelnik Miro Kraljević.

Iako su pokrenuli inicijative, proglašenje gradom još čekaju Goražde, Livno, Travnik. Iako tu riječ imaju u svom imenu – Mrkonjić Grad, Novi Grad ili Tomislavgrad, na primjer, još nemaju status grada, piše Al Jazeera.